Kissinger kaže da je vrijeme za dogovoreni mir u Ukrajini i upozorava: Raspad Rusije označio bi...

Kissinger, arhitekt hladnoratovske politike detanta prema Sovjetskom Savezu dok je bio državni tajnik u mandatu republikanskih predsjednika Richarda Nixona i Geralda Forda, sastao se s Vladimirom Putinom više puta otkako je on 2000. postao predsjednikom.

Sukobu u Ukrajini koji je započeo ruskom invazijom 24. veljače ne nazire se kraj. Do sada su poginuli deseci tisuća ljudi, a milijuni su morali pobjeći iz svojih domova. Rusija kontrolira oko petine Ukrajine.

Kremlj traži da Kijev prizna aneksiju južnih i istočnih regija Ukrajine. Ukrajina poručuje da svi ruski vojnici moraju napustiti njezin teritorij, uključujući Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Kijev je podnio zahtjev za ulazak u NATO pošto je Moskva u rujnu anketirala ukrajinske regije.

"Približava se vrijeme da se gradi na strateškim promjenama koje su već postignute i da ih se integrira u novu strukturu u cilju ostvarenja mira putem pregovora", ustvrdio je Kissinger u članku za časopis The Spectator.

"Mirovni proces trebao bi povezati Ukrajinu s NATO-om, kako god to bilo izraženo. Alternativa neutralnosti više nema smisla", dodao je Kissinger u članku pod naslovom "Kako izbjeći novi svjetski rat".

Kissinger je podsjetio da je u svibnju predložio prekid vatre po kojem bi se Rusija povukla na linije prije invazije 24. veljače, dok bi se o Krimu "pregovaralo".

Sukob na istoku Ukrajine počeo je 2014. nakon što je proruski ukrajinski predsjednik srušen Majdanskom revolucijom pa je Rusija anektirala Krim.

Direktor CIA-e William Burns rekao je u intervjuu objavljenom u subotu da je, premda većina sukoba završi pregovorima, ocjena CIA-e da Rusija još i ne pomišlja ozbiljno na prave pregovore o okončanju rata.

Kissinger (99) sugerirao je da bi, pokaže li se povratak na status quo iz 2014. nemogućim, opcija mogli biti međunarodno nadgledani referendumi na područjima koja je Rusija anektirala.

Putin tvrdi da je "posebna vojna operacija" u Ukrajini prijelomni trenutak u kojem je Rusija napokon pružila otpor Zapadu, predvođenim SAD-om, koji želi iskoristiti raspad Sovjetskog Saveza 1991. i uništiti Rusiju.

Ukrajina i Zapad smatraju da Putin nema opravdanja za imperijalistički okupacijski rat.

Kissinger je upozorio da bi želje da se Rusiju učini "nemoćnom" ili da se ona raspadne mogle izazvati kaos. Ni Ukrajina niti bilo koja zapadna država to ne zagovaraju.

"Raspad Rusije ili uništenje njezine sposobnosti za stratešku politiku moglo bi pretvoriti njezin teritorij koji se proteže kroz 11 vremenskih zona u vakuum oko kojeg bi se borilo", smatra Kissinger.

"Njezina konkurentna društva mogla bi odlučiti riješiti svoje sporove nasiljem. Druge zemlje mogle bi pokušati proširiti svoje pretenzije silom. Sve te opasnosti produbilo bi tisuće nuklearnih bojnih glava koje čine Rusiju jednom od dviju najvećih nuklearnih sila", upozorio je Kissinger.