Kinezi opskrbljuju Ruse visokom tehnologijom, a Europa sanja o o novoj suradnji s njima u jeku krize sa špijunskim balonom

Saga o kineskom špijunskom balonu gurnula je odnose između Washingtona i Pekinga u novu krizu. Za europske vlade to znači razne nevolje. S pogoršanjem odnosa između dviju supersila, čini se da će se čelnici EU-a naći pod sve jačim pritiskom Bijele kuće da izaberu stranu i udruže snage protiv Kine, i to baš u trenutku kada su se nadali otopljavanju problematičnih odnosa s Pekingom. A tu je i rat.

Rusija priprema veliku ofenzivu u Ukrajini tijekom sljedećih nekoliko tjedana, ali diplomati EU-a strahuju da bi incident s balonom mogao omesti tim predsjednika Joea Bidena upravo u trenutku kada će američka podrška Kijevu biti najpotrebnija.

Težak početak za Europu

"Nikad nismo očekivali da će 2023. biti laka, ali ovo je stvarno težak početak", rekao je jedan europski diplomat.

U subotu su SAD oborile ono što su identificirale kao kineski balon za nadzor u blizini obale Južne Karoline projektilom zrak-zrak iz nevidljivog borbenog zrakoplova F-22. Državni tajnik Antony Blinken odgodio je na neodređeno vrijeme posjet Pekingu koji je bio planiran za ovaj tjedan, a trebalo je to biti prvo takvo putovanje nekog dužnosnika na razini američkog kabineta pod Bidenovim predsjedavanjem.

Slike incidenta kružile su u dramatičnim video snimkama na društvenim mrežama, a koje su uglavnom snimili uzbuđeni promatrači koji su navijali za teatralnu predstavu vojne moći. Peking inzistira na tome da je golemi objekt pokretan solarnim pločama bio "civilni zračni brod" koji je skrenuo s kursa tijekom provođenja "uglavnom meteoroloških" istraživanja. Kao odgovor na raketni napad, kineska vlada izrazila je "snažno nezadovoljstvo" i prosvjedovala protiv upotrebe sile od strane SAD-a za napad na bespilotnu, civilnu letjelicu. Dodali su da će "zadržati pravo poduzimanja daljnjih potrebnih odgovora".

Vanjska politika SAD-a, iako još uvijek snažno ulaže u vojnu potporu Ukrajini, mogla bi biti poremećena zaoštravanjem sukoba s Pekingom. Desničarski američki političari već pozivaju na veću pozornost uspjerenu prema Kini. 

Europa će morati birati stranu?

Kako se "suparništvo SAD-a i Kine zaoštrava, bit će sve veći pritisak na Europljane, čiji je pristup Kini vrlo raznolik, da biraju strane", rekao je Ricardo Borges de Castro, voditelj programa "Europa u svijetu" pri Centru za europsku politiku, tink tanka sa sjedištem u Bruxellesu.

"Stvarnost je takva da ako će svijetom sve više dominirati dva pola, SAD i Kina, EU i Europljani morat će birati strane sve dok sigurnost i obrana Europe ovise o kišobranu SAD-a". 

U međuvremenu se očekuje da će Rusija, prema ukrajinskim dužnosnicima, za samo nekoliko tjedana pokrenuti veliku ofenzivu i to čim završi najgori dio zime.

"Washington će do tada već neko vrijeme biti zauzet s Pekingom", rekao je u nedjelju visoki diplomat EU-a. "To nije dobra vijest za EU jer je Rusija još uvijek glavna briga". 

Planirana putovanja u Peking

Za Europu, ovaj incident dolazi u vrlo nezgodnom trenutku jer su se visoki dužnosnici pripremali ponovno surađivati ​​s Pekingom. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell navodno planira put u Peking u travnju, kada se također očekuje da će otputovati u Japan na ministarski sastanak G7. Neovisno o njemu, francuski predsjednik Emmanuel Macron također je izrazio svoju namjeru da se sastane s predsjednikom Xi Jinpingom u glavnom gradu Kine početkom ove godine. Prema dužnisniku koji je upoznat s ovim planovima, Macron je bio zainteresiran tražiti nekog visokog dužnosnika iz Europske komisije da mu se pridruži na ovom putovanju.

Posljednje američko-kinesko rasplamsavanje "znači da bismo sada mogli gledati hoće li se ta (planirana) putovanja tretirati kao propagandni uspjeh Pekinga u cijepanju transatlantskih veza", rekao je diplomat pod da ostane anoniman.

"Nakon rata u Ukrajini, koordinacija kineske politike na obje strane (Atlantika) gubi na snazi", rekao je Reinhard Bütikofer, predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Kinom. "Dok Washington D.C. pojačava pritisak na Peking, posebno na tehnološkom frontu i u kontekstu Tajvana, Bruxelles, Berlin i Pariz pokazuju novo oklijevanje". 

Stvari dodatno komplicira očiti nedostatak interesa Pekinga da pomogne Zapadu da izvrši pritisak na Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini. Što je još gore, prema izvješću objavljenom u Wall Street Journalu, Kina je postala dominantni dobavljač Rusa, pružajući na taj način tehnologiju koja je moskovskoj vojsci potrebna za progon njezine invazije.

Kinesko opskrbljivanje Rusije

Kineske obrambene tvrtke u državnom vlasništvu isporučile su navigacijsku opremu, tehnologiju za ometanje i dijelove borbenih zrakoplova sankcioniranim obrambenim tvrtkama u vlasništvu ruske vlade, navodi se u članku. Europski čelnici više su puta upozorili Peking da ne pomaže vojno. Visoki kineski dužnosnik za vanjsku politiku, Wang Yi, odustao je od plana da posjeti Bruxelles iako bi putovao u Njemačku na Münchensku sigurnosnu konferenciju u veljači, rekla su dva diplomata za Politico.

Reakcija Europe na incident s balonom bila je prigušena. EU je samo primijetila pravo SAD-a da brani svoj zračni prostor. "Sigurnost i zaštita zračnog prostora je pitanje nacionalne sigurnosti i stoga nadležnost, odgovornost i prerogativ određene države ili država koje su uključene", rekao je kratko glasnogovornik EU-a u nedjelju.

Malo je europskih zemalja podržalo odluku Bidenove administracije u javnosti, ističući opći osjećaj nevoljkosti da se odnos s Pekingom pogorša. Jedna od iznimaka bila je Estonija, gdje je ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu, retvitavši BBC-jevo izvješće o padu balona, ​​rekao: "Podržavam operaciju SAD-a za obranu svog suvereniteta. U potpunosti osuđujem provokacije koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost SAD-a". 

U rascjepu: Europska neodlučnost oko Kine ili američki apetit da osigura obranu Europe?

Ostali američki saveznici nisu se suzdržavali. Kanadski premijer Justin Trudeau pohvalio je operaciju, tvitajući da "Kanada snažno podupire ovu akciju - nastavit ćemo raditi zajedno ... na našoj sigurnosti i obrani". 

Ministar vanjskih poslova Južne Koreje Park Jin, tijekom posjeta Washingtonu, rekao je: "Dovoljno razumijem odluku da se odgodi posjet državnog tajnika (Blinkena) Kini i mislim da bi Kina trebala brzo i vrlo iskreno objasniti što se dogodilo".

Tom Tugendhat, britanski ministar sigurnosti i dugogodišnji skeptik prema Pekingu, pozvao je na zabrinutost zbog drugih oblika kineskih prijetnji: "Brinete se da vas netko špijunira s neba? Pogledajte što neke aplikacije skupljaju na vašem telefonu i razmislite o svojoj kibernetičkoj sigurnosti. Neki rizici su mnogo bliži vašem domu", tvitao je.

Vanjska politika EU-a 2023. može se definirati prema tome koji scenarij će prije doći do svog kraja; europska neodlučnost oko Kine ili američki apetit da osigura obranu Europe.