Kineski BDP porastao 6,7 posto, najsporije od financijske krize

Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u petak, pokazuju da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao po najnižoj stopi od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je rast iznosio 6,2 posto.

To je i sporiji rast u odnosu na četvrto lanjsko tromjesečje, kada je gospodarstvo ojačalo 6,8 posto na godišnjoj razini.

U cijeloj 2015. godini BDP je porastao 6,9 posto, najsporije u posljednjih 25 godina, a i u ovoj se godini očekuje daljnje usporavanje rasta.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju u prosjeku da će u 2016. godini kineski BDP zabilježiti rast od 6,5 posto, čak i ako vlasti povećaju proračunsku potrošnju i smanje kamatne stope kako bi potaknule uspon gospodarstva.

No, ostali podaci, objavljeni u petak, pokazuju da se rast gospodarstva možda stabilizira nakon dugog razdoblja usporavanja.

Kapitalne investicije, ključni pokretač gospodarstva, u proteklom su tromjesečju porasle 10,7 posto, nešto više od očekivanih 10,3 posto.

Industrijska je proizvodnja u istom razdoblju porasla 6,8 posto na godišnjoj razini, dok su analitičari očekivali 5,9-postotni rast.

Promet u trgovini na malo porastao je, pak, u ožujku za 10,5 posto na godišnjoj razini, dok su kineske banke u istom mjesecu odobrile nove kredite u iznosu od 1.370 milijardi juana, znatno više u odnosu na 727 milijardi mjesec dana prije.

Odljev kapitala, koji je najviše zabrinjavao analitičare krajem prošle godine, posljednjih je mjeseci oslabio, što također podržava nadu da se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo stabilizira.

Restrukturiranje gospodarstva

Nakon što je godinama bila lokomotiva globalnog gospodarstva, Kina u posljednje vrijeme bilježi usporavanje rasta zbog slabljenja izvoza i investicija, prevelikih tvorničkih kapaciteta, visoke razine dugova lokalnih jedinica, deflacijskih prijetnji i hlađenja tržišta nekretnina.

Vlasti poručuju da su nužne bolne, strukturne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona po dvoznamenkastim stopama.

U ovoj godini kineska vlada očekuje rast gospodarstva između 6,5 i 7 posto. U svom planu navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje i sektora usluga nauštrb rasta izvoza i investicija.

Kineska središnja banka labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva, pa je u niz navrata smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.

Međutim, povjerenje ulagača uzdrmano je oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama polovicom prošle godine, kao i početkom ove.

Nastojeći potaknuti rast izvoza, kineske su vlasti prvo u kolovozu lani, a potom i u prvom tjednu 2016. devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.

Posljednjih mjeseci kineska središnja banka stabilizirala je tečaj juana prema dolaru agresivnim intervencijama na financijskim tržištima, a stabilizirana su i tržišta dionica, s obzirom da su u prva dva tjedna 2016. burzovni indeksi u Šangaju potonuli oko 18 posto.

Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a dodatno uspori, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje i dodatnog slabljenja gospodarstva.