Kaznena prijava protiv Dušana Lončara za ratne zločine u Lovasu

Navodeći kako je Dušan Lončar 9. listopada 1991. godine naredio napad na Lovas i "čišćenje sela od pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, kao i stanovništva koje je 'neprijateljski nastrojeno'", iz Fonda ističu kako, iako već devet godina traje sudski postupak protiv pripadnika postrojbi koje su bile podčinjene Lončarevoj brigadi, do sada nije podizana optužnica i protiv Dušana Lončara.

"Do sada nije podignuta optužnica i protiv Dušana Lončara iako se u spisima predmeta nalazi njegova naredba za napad na 'neprijateljski nastrojeno civilno stanovništvo', kao i nalaz vještaka vojne struke da je Lončarevo naređenje suprotno članu 13 Drugog dopunskog protokola uz Ženevske konvencije. Također, prilikom objave prve prvostupanjske presude u predmetu Lovas, predsjednica Vijeća je navela što se tiče napada na Lovas, načina na koji je on izveden i svega što se dešavalo u tijekom istog, po nalaženju ovog Vijeća, najveću odgovornost snosi zapovjednišvo 2. brigade”, navodi se.

Dušana Lončara sumnjiči se i da je 10. listopada 1991. naredio Drugoj proleterskoj gardijskoj motoriziranoj brigadi otvaranje vatre i artiljerijski napad na Lovas kada su ubijena dva hrvatska civila.

"Nedugo potom, pripadnici dragovoljačke postrojbe 'Dušan Silni', izvršavajući naredbu, ušli su u Lovas i nasumično pucali i bacali bombe u dvorišta i na kuće. Pojedine civile su ubili u kući, a neke od njih su izveli iz kuća i ubili na ulici i drugim mjestima, što je sve za posljedicu imalo uništenje i oštećenje civilnih objekata i smrt 21 civila", navodi se.

Iz Fonda za humanitarno pravo ujedno podsjećaju kako se na Višem sudu u Beogradu vodi ponovljeni postupak protiv 10 niže i srednje rangiranih pripadnika postrojbi koje su bile podčinjene brigadi čiji je general Lončar bio zapovjednik zbog zločina koji su počinjeni u listopadu i studenome 1991. u Lovasu. Također ističu kako za 12 godina rada srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine, nije procesuirana ni jedna visoko rangirana osoba za zločine počinjene tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Nacionalnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina predviđeno je da bi “predmeti protiv osumnjičenih visokog ranga, de jure ili de facto, trebali imati prioritet u radu tužitelja” u periodu 2016.-2020. godine, navode iz Fonda za humanitarno pravo koji je 1992. godine osnovala poznata srbijanska mirovna aktivistica Nataša Kandić.

Povodom podnošenja kaznene prijave Fonda za humanitarno pravo protiv generala nekadašnje JNA Dušana Lončara, oglasila se i Udruga dr. Ante Starčević iz Tovarnika iz koje navode kako već dugi niz godina upozoravaju da je Dušan Lončar bio nadređeni zapovjednik postrojbama Teritorijalne obrane iz Valjeva, Tovarnika, Lovasa i tzv. milicije "SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem" koje su odgovorne za ubojstva, mučenja, odvođenje u logore te progonstvo mještana Tovarnika i Lovasa. U ta dva mjesta na istoku Vukovarsko-srijemske županije od kraja rujna do studenoga 1991. ubijene su 162 osobe, navode iz tovarničke udruge.

"Lončar nije ništa poduzeo da ih u tome spriječi, što je bilo protivno normama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava za čiju primjenu je bio odgovoran, niti je poduzeo mjere kažnjavanja počinitelja", navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Udruge Antun Ivanković te dodaje kako je u "slučajevima Tovarnik i Lovas" hrvatsko pravosuđe nemoćno zbog nedostupnosti optuženika, ali "još više zbog loših površnih istraga i nedovoljnih podataka o tome tko je stvarno odgovoran za strahote koje su se događale Hrvatima 1991. u tim malim mjestima između Vukovara i granice sa Srbijom",