KAKVI SU MU IZGLEDI ZA NOVU POBJEDU? Evo što je Trump postigao tijekom dosadašnjeg mandata

Godinu dana prije kraja svojega predsjedničkog mandata, kada se u redovima američke Demokratske stranke već naveliko šuška o mogućim predsjedničkim kandidatima, i Donald Trump javno je obznanio kako će se ponovno natjecati za funkciju prvog čovjeka SAD-a.

Isti sam onaj pobunjenik koji sam bio i 2016. godine, poručio je Trump u utorak u Orlandu na Floridi.

"Zajedno smo prisilili pokvareni politički 'establišment' da odstupi i vratili vladavinu od strane naroda i za narod. Dokle god držite ovaj tim na mjestu, na dobrom smo putu. Naša budućnost nikada nije izgledala svjetlije", istaknuo je američki predsjednik, podsjetivši na teme koje su dominirale prošlim izbornim ciklusom.

Neslužbeni početak nove predsjedničke kampanje u SAD-u stoga predstavlja dobar povod za razmatranje glavnih postignuća Trumpove predsjednikovanja najmoćnijom zemljom na svijetu.

Trump i mediji

Od pobjede nad Hillary Clinton i prvoga dana svojega mandata, Trump se nalazi u vječnom nesporazumu s tiskanim i audiovizualnim medijima, uz rijetke iznimke, kao što je televizijska postaja Fox ili news portal Breitbart.

Medijski establišment Trumpa je napadao te ocrnjivao i opravdano i neopravdano, a američki predsjednik zauzvrat im je prišio sintagmu bez koje danas nije moguće promišljati društvenu ulogu medija, naime "fake news" ili "lažne vijesti". Sukob tiska i Trumpa pritom je često izgledao kao rat neistinama, jer su i jedni i drugi višekratno bili skloni iskriviti istinu kako bi dokazali da su u pravu.

Muellerovo izvješće

Jedna od glavnih točaka prijepora između Trumpa i "sedme sile" svakako je bio slučaj navodnoga ruskog upletanja u proces američkih izbora.

Najavljujući aferu usporedivu s Watergateom, koja je predsjedničke funkcije stajala Richarda Nixona, američki mediji mjesecima su podgrijavali napetost, stvarajući time atmosferu posvemašnjeg iščekivanja. Kada je izvješće o ishodima istrage pod vodstvom Roberta Muellera konačno dovršeno, ispostavilo se kako nema dokaza koji bi Trumpa doveli u vezu s navodnim ruskim manipulacijama izbornim procesom.

Unatoč tome antiklimaktičnom raspletu, Trump je izrazio nezadovoljstvo sadržajem izvješća, ustvrdivši kako je prepuno laži utemeljenih na bilješkama koje su ispitanici navodno nisu vodili s njime, nego tek naknadno, kada je došlo do potrebe za istragom. Kome god vjerovali, teško je ne primijetiti kako su kriteriji za Trumpa i njegove prethodnike u američkoj percepciji vrlo neujednačeni.

Unutarnja politika

Najveća Trumpova zasluga za američko društvo vjerojatno je gospodarski procvat koji je uslijedio nedugo nakon njegova preuzimanja predsjedničke funkcije. Rast koji SAD bilježi iznosi oko tri posto godišnje, u velikoj mjeri zahvaljujući uvedenim poreznim olakšicama, dok nezaposlenost nikada u posljednjih pola stoljeća nije bila manja.

Na razini ideologije, Trump je u više navrata postupio u skladu s konzervativnim načelima, radikalno smanjivši dotacije Planned Parenthoodu, organizaciji koja godišnje obavi nekoliko stotina tisuća pobačaja te je za Trumpova mandata morala zatvoriti nekoliko desetaka klinika.

Trumpovi konzervativni potezi uključuju i podršku washingtonskom Hodu za život, kao i onemogućavanje pristupu transrodnih pojedinaca američkoj vojsci. Konzervativnost je demonstrirao i pri imenovanju dvojice svjetonazorski tradicionalističkih sudaca, Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, u Ustavni sud.

Zabranio je ulaz u SAD državljanima više dominantno islamskih zemalja, a na granicu s Meksikom obećao je postaviti zid koji bi i fizički onemogućio pristup migranata Americi.

Na tzv. midterm izborima za Zastupnički dom i Senat, a koji se - kao što im i ime govori - održavaju na sredini predsjedničkoga mandata, Trumpovi republikanci zadržali su kontrolu nad Senatom, dok su demokrati preoteli Zastupnički dom. Ova podjela moći svjedoči i o neizvjesnosti koja čeka nove predsjedničke izbore.

Vanjska politika

U vanjskoj politici, međutim, Trump se u velikoj mjeri držao najavljenog izolacionističkog pristupa, na tragu svojih krilatica iz kampanje, kao što su "America first" ili "Make America great again". 

Jedna od rijetkih vojnih intervencija izvan konteksta borbi naslijeđenih iz prethodnih administracija bila je bombardiranje Sirije nakon optužbi da režim Bashara al-Assada stoji iza uporabe kemijskoga oružja nad civilima.

Od naslijeđenih sukoba, Trump je okončao rat s ISIL-om, porazivši uz pomoć Rusije Islamsku državu, koja svojih teritorija više nema niti u Siriji, a kamoli u drugim predjelima gdje je do prije par godina stolovala.

Najveći Trumpov iskorak u vanjskoj politici zasigurno je bio sastanak sa sjevernokorejskim diktatorom Kimom Jong-unom, s kojim je postigao načelne dogovore o denuklearizaciji militariziranoga sjevernog dijela poluotoka, ali čija realizacija se zasad ne nazire. Susreti s Kimom stoga se mogu protumačiti uspjehom tek u smislu početka razgovora, budući da dosad još nisu doveli do značajnoga broja konkretnih pomaka. 

Trumpovi odnosi s europskim čelnicima znatno su problematičniji. Prvi raskorak nastao je već zbog njegova opetovanog inzistiranja na poštovanju dogovora o postotku državnih proračuna koji bi trebao financirati NATO, zaprijetivši čak i američkim povlačenjem iz pakta. Zategnuti odnosi prenijeli su se i na suradnju s najmoćnijim čelnicima europskih zemalja, od Angele Merkel do Emmanuela Macrona.

Poteškoće, naravno, nisu ograničene samo na Europu; najnovija krizna žarišta i potencijalna ratišta danas su Venezuela, gdje je SAD podršku dao Juanu Guaidou, koji Maduru nije uspio preoteti upravljanje državom, i Iran, kao zemlja koju su Amerikanci optužili za prošlotjedni napad na tankere u Omanskom zaljevu, zbog čega se počelo nagađati i o novome ratu.

Trumpova sudbina

Trumpova politička budućnost visi o niti - iako je povukao nekoliko poteza koji bi se u daljnjoj budućnosti mogli pokazati istinski značajnima, čini se da u ovih nekoliko godina još uvijek nije stekao naklonost svojih mnogobrojnih kritičara iz krugova medijskoga i političkog establišmenta u SAD-u i inozemstvu.

Pa iako mu dosad provedene ankete ne daju velike šanse, to ništa ne znači - njegov budući protivnik još se ne zna, a čini se kako ponajveće izglede imaju politički veterani Joe Biden i Bernie Sanders. Budući da je i u prošlu predsjedničku utrku ušao kao autsajder, sasvim je jasno kako su svaka predviđanja u vezi s Trumpom nemoguća.