Kako se diljem svijeta obilježava Štefanje: Neobične tradicije i običaji različitih kultura

Sveti Stjepan bio je jedan od sedam đakona koji su bili izabrani u počecima Crkve te se o njegovom životu ne zna previše, no u Djelima apostolskim istaknuta je njegova briga za siromašne i nemoćne te snaga i milost kojom je djelovao na narod. Zbog propovijedanja Isusovog nauka i pripadnosti zajednici kršćanskih učenika, bio je osuđen na kamenovanje do smrti izvan gradskih zidina Jeruzalema, oko 36. godine nakon Krista. Drugi dan Božića iliti Štefanje je u Hrvatskoj državni blagdan, što znači da je, na radost mnogih, taj dan neradan.

Ljudi često koriste ovaj dan kako bi se okupili s obitelji i prijateljima te nastavili proslavu božićnih blagdana. Na Štefanje započinje tradicija blagoslova obitelji po kućama, a mnogi koji nose imena poput Stjepana, Štefana, Stipe, Štefice i Štefanija također će slaviti svoj imendan. U sjevernim dijelovima Hrvatske, posebno u Istri, Štefanje je povezano s tradicijom dana konja ili mazgi, čiji je on svetac zaštitnik. Na taj dan seljaci u Istri izlazili su s konjima, jahali ih ili se natjecali.  

Na sam Božić u Hrvatskoj ljudi nisu odlazili u posjete, već su bili doma s obitelji, ali drugog dana obilazili su rođake i prijatelje, a mlade su snahe posjećivale roditeljski dom i majci i ocu nosile darove. Postoje neke narodne izreke povezane s ovim blagdanom. "Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje", što znači da se nadamo lijepom vremenu na taj dan. Slična je poruka kao i izreka "bolje Božić kužan nego južan", koja naglašava da toplije i kišnije vrijeme u to doba godine nije povoljno te da će plodnost sljedeće godine biti smanjena.

FOTO: Pexels

Skandinavske zemlje

U skandinavskim zemljama Štefanje, poznato kao "Annandag jul" ili "Drugi dan Božića", ima svoje specifične običaje koji odražavaju tradicionalnu kulturu ovog područja. Jedna od zanimljivosti je "Štefanski pohod" ili "Annandagsjulskläckning".  To je običaj u kojem se ljudi oblače u tradicionalne kostime, često s elementima božićnih likova, te posjećuju obitelji i prijatelje kako bi im poželjeli sreću i dobrobit u novoj godini.

Ovaj pohod obično uključuje pjevanje božićnih pjesama, razmjenu darova i dijeljenje božićnih delicija. Obitelji koje sudjeluju u "štefanskom pohodu" često priređuju male domjenke u svojim domovima, gdje se okupljaju s prijateljima i susjedima kako bi proslavili nastavak božićnih radosti. Ovaj običaj naglašava važnost zajedništva i bliskih odnosa u skandinavskim zajednicama. Također je uobičajeno posjetiti crkve i sudjelovati u posebnim božićnim misama koje se održavaju na taj dan.

To je prilika za zajedničku molitvu, zahvalu i refleksiju o značaju obitelji i zajedništva tijekom blagdana. "Štefanski pohod" u skandinavskim zemljama predstavlja prekrasan običaj koji odražava toplinu i gostoljubivost ovog područja te potiče na očuvanje tradicije i zajedništva tijekom božićnog razdoblja. Također, tradicija je da se ljudi okupljaju i organiziraju šetnje obalom ili jezerima na dan Štefanja. Ova aktivnost povezana je s čišćenjem duše i simbolizira novi početak nakon Božića.

FOTO: Unsplash

Austrija, Njemačka i Engleska

U nekim dijelovima Europe, posebno u Austriji i Njemačkoj, postoji tradicija blagoslova konja na dan Štefanja. Ljudi dovode svoje konje na javna mjesta gdje lokalni svećenik izvodi blagoslov, često uz obrednu procesiju kroz selo. Ovaj običaj ima korijene u tradiciji zaštite životinja, dok je u Njemačkoj blagoslov konja povezan s tradicijom zahvalnosti za rad konja u poljoprivredi i transportu. Također, u pojedinim njemačkim gradovima organiziraju se "štefanske utrke". 

Sudionici trče ili voze bicikle u kostimima ili s elementima vezanim uz svetog Stjepana. Ovo je često veselo događanje koje privlači lokalno stanovništvo. Djeca u Njemačkoj često obilaze susjede ili rodbinu, noseći "štefanske figure" ili lutke koje predstavljaju svetog Stjepana. U zamjenu za figure, djeca primaju slatkiše ili male darove. Ako ste Britanac ili živite u državi Commonwealtha, Božić ne završava 25. prosinca. Dan nakon Božića poznat je kao "Boxing day", a opušteni praznici prilika su da se produži slavlje na još jedan odmoran dan.

No, njegovo ime nema nikakve veze s boksačkim sportom i, suprotno uvriježenom mišljenju, nije proizašlo iz potrebe za vraćanjem neželjenih darova ili čišćenjem smeća nastalog božićnim darivanje. Iako se povjesničari ne slažu oko točnog podrijetla "Boxing daya", smatra se da je izrastao iz dugogodišnje britanske tradicije dobrotvornog davanja i dobre volje, prakse posebno povezane s kršćanskim blagdanom Svetog Stjepana.

FOTO: DayOutInEngland

Priče o podrijetlu

Neki povjesničari povezuju upotrebu izraza s kutijama za priloge koje su bile postavljene u crkvama tijekom predbožićne sezone došašća u ranim danima kršćanstva tijekom drugog i trećeg stoljeća nove ere. Dan nakon Božića, kutije su se otvarale i novac podijelio siromasima. Druga teorija vezana je za praksu koja je nastala oko 16. stoljeća. Ljudi iz radničke klase proveli bi 26. prosinca tražeći božićne "kutije" ili napojnice od ljudi kojima su služili tijekom godine.

Još jedna moguća priča o podrijetlu "Boxing Daya" povezana je s tradicijom koja se razvila u socijalno stratificiranoj viktorijanskoj Engleskoj iz 19. stoljeća, gdje su sluge žrtvovale vrijeme sa svojim obiteljima kako bi udovoljile svojim aristokratskim poslodavcima na Božić. Dan nakon Božića, poslodavci bi slugama dali rijedak slobodan dan i poslali bi ih kući s ostacima obiteljske božićne gozbe, plus darovima i napojnicama. U odsutnosti svojih slugu, piše povjesničarka Andrea Broomfield, ti bi lordovi i dame jeli neformalnu gozbu od ostataka, prenosi National Geographic.

Od 1871., "Boxing Day" je službeni državni praznik u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji praznik pomiče na ponedjeljak ako pada na vikend kako bi ljudi imali više slobodnog vremena. Također se slavi u mnogim bivšim britanskim kolonijama koje su ostale dio Commonwealtha, poput Kanade, Australije, Nigerije, Južne Afrike, Trinidada i Tobaga. Iako su razlozi izgubljeni u povijesti, dobrotvorna akcija "Boxing Daya" na kraju je ispala iz tradicije i zamijenjena je fizičkim i materijalnim užicima.

FOTO: Viator/Tripadvisor 

Običaji u Irskoj

Praznik je sada povezan sa sportom, a velike nogometne, ragbijaške i kriket utakmice te konjske utrke održavaju se 26. prosinca. Lov, osobito lov na lisice, također je omiljen na taj dan. Iako je sport tehnički zabranjen u Engleskoj i Walesu, njegov oblik koji uključuje umjetne mirise koje prate psi i lovci i dalje postoji. Posljednjih su se godina prosvjednici i lovci sukobljavali, ponekad i nasilno, tijekom događanja "Boxing Daya". Neki dijelovi svijeta imaju vlastite tradicije za taj dan. Iako Sjeverna Irska slavi "Boxing Day", Republika Irska na jugu umjesto toga slavi Dan svetog Stjepana.

Na dan 26. prosinca, ljudi diljem cijelog otoka nastavljaju tradiciju "Wren Daya" ili "Lá an Dreolín". Podrijetlo "Wren Daya" jednako je nejasno kao i "Boxing Day", s konkurentskim teorijama o tome je li se razvio iz keltske mitologije, vikinških osvajača ili ranokršćanskog festivala. Izvorno, praznik su slavili "wrenboysi" koji su lovili i ubijali vrapca, što se smatralo srećom i izlagali ga na stup. Zatim su prodefilirali gradom kako bi proslavili sami čin i tražili donacije od svojih susjeda. Parade su još uvijek dio slavlja, u kojima se ljudi oblače u slamnate kostime. Praznik se također slavi na otoku Man i u dijelovima Walesa.

FOTO: Flickr

Tradicija u Italiji

U pojedinim tradicionalnim kulturama, Štefanje se smatra danom kada je priroda u posebnoj ravnoteži, pa se obavljaju različiti obredi vezani uz narodnu medicinu i iscjeljivanje. Ljudi prikupljaju ljekovito bilje i vode posebne ritualne obrede u nadi da će osigurati zdravlje i sreću u godini koja dolazi. Štefanje se u Italiji često obilježava obiteljskim okupljanjima oko stola. Blagdanski stol često je obogaćen specifičnim jelima koje obitelji pripremaju u skladu s lokalnim običajima. 

Ljudi uživaju u obrocima koji se sastoje od tradicionalnih talijanskih jela, uključujući tjesteninu, ribu i razne slastice. Na primjer, u Italiji je tradicija pripremiti specifična jela kao što su "zeppole" ili druge slastice koje se povezuju s ovim blagdanom. U nekim dijelovima Italije, običaj je blagosloviti domove na dan Štefanja. Svećenici dolaze u domove i obavljaju blagoslov kako bi osigurali sreću, zdravlje i blagostanje za obitelji u nadolazećoj godini.

BLAGDAN SV. STJEPANA Sudbina mu je bila slična Isusovoj - dok su ga mučili, on je molio Gospodina da im oprosti

U mnogim talijanskim gradovima, crkve organiziraju posebne mise i procesije posvećene svetom Stjepanu. Vjernici sudjeluju u ovim vjerskim događanjima kako bi izrazili svoju vjeru i proslavili blagdan svetog Stjepana. Posebno u ruralnim područjima Italije, održavaju se tradicionalne manifestacije koje uključuju folklorne plesove, glazbu i priredbe. Ove manifestacije često imaju kulturni i povijesni kontekst te pridonose očuvanju lokalnih tradicija. Bogatstvo tradicija dodaju raznolikost i zanimljivost ovom manje poznatom blagdanu, a istražujući lokalne običaje otkrivamo jedinstvene prakse i vjerovanja povezana sa Štefanjem.