Kako preživjeti u slučaju nuklearnog napada: 'Odmah to napravite sa svakom posudom'

Politički vrh u Europi već dulje vrijeme upozorava na pogoršanje globalne sigurnosti. Britanski premijer Keir Starmer ranije je poručio da se svijet suočava s "najvećom vojnom prijetnjom generacije", dok su zemlje poput Francuske, Švedske, Norveške i Finske objavile vodiče za postupanje u kriznim situacijama. U njima se građanima preporučuje stvaranje zaliha hrane i vode, nabava radija na baterije te držanje gotovine i osnovnih potrepština pri ruci, uz informiranje o najbližim skloništima. Na potrebu sustavnije pripreme upozorio je i profesor Anthony Glees sa Sveučlišta Buckingham, koji smatra da bi i britanske vlasti trebale izdati jasan i sažet priručnik za građane o ponašanju u slučaju rata.

U međuvremenu je Europska unija pozvala stanovnike svih 27 država članica na spremnost za najmanje 72 sata samodostatnosti. Mjera je dio šire strategije pripravnosti koju je predstavila povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib, naglasivši da su prijetnje s kojima se Europa suočava sve složenije i međusobno povezane. Osim institucionalnih preporuka, raste i interes za individualne pripreme u slučaju ekstremnih scenarija. Pojedinci koji se pripremaju za dugotrajne krize navode popis  od 15 osnovnih potrepština za preživljavanje u skloništu ili u otežanim uvjetima na otvorenom, uključujući četiri litre vode, prijenosne filtre za vodu, hranu za hitne slučajeve, pribor za prvu pomoć, toplu odjeću i obuću, šator ili ceradu, rasvjetu, višenamjenski alat ili nož za preživljavanje, svjetiljke s rezervnim baterijama, kompas, karte  radio, higijenske proizvode, dokumente i gotovinu. Neki su razvili i detaljne savjete za slučaj nuklearnog napada.

"Ako bi nuklearni napad bio pokrenut na neki grad, stanovnici bi vjerojatno dobili upozorenje. Za one izvan neposredne zone eksplozije prioritet je brzo se skloniti, idealno u središnji dio zgrade. Zatvorite prozore i vrata trakom da biste smanjili ulazak radioaktivne prašine. Napunite svaku moguću posudu vodom, poput sudopera i kade, što je prije moguće, jer će zalihe vode vjerojatno biti kontaminirane nakon eksplozije", rekao je Arnab Basu.

FOTO: Pixabay - ilustracija

'Morate biti dio zajednice'

"Sljedeća dva do tri dana ostanite u zatvorenom prostoru, po mogućnosti u središnjem dijelu svog skloništa, dalje od vanjskih zidova i prozora. Preživljavanje manje ovisi o bijegu, a više o zaštiti od radioaktivnih padalina, ograničavanju izloženosti i oslanjanju na uskladištene resurse dok neposredne razine zračenja ne počnu padati", dodao je Basu, inače autor Bijele knjige o 'ponovnom razmatranju naše spremnosti za brz odgovor na praćenje zračenja u slučaju nuklearnih incidenata'.

Njemačka negira vijest koja se proširila oko Irana: 'Mi nemamo to kao Britanci'

S druge strane, dio stručnjaka naglašava važnost zajednice. Dan Goss, koji se godinama priprema za krizne scenarije, ističe da je povezanost sa susjedima ključna u izvanrednim okolnostima. "Mentalitet bunkera u katastrofi neće vas spasiti kada vam se dijete razboli i trebate pomoć - morate biti dio zajednice i pomoći u njezinoj obnovi. Studije katastrofa nakon uragana Katrina otkrile su da su se spontano pojavile organizirane civilne skupine. Ljudski je instinkt htjeti pomoć. Vlastitu spremnost provjeravam upoznajući svoje susjede koji su strastveni povrtlari", rekao je Goss. "Sposobnost deeskalacije problema, poput sprječavanja susjeda da se međusobno izbodu zbog konzerve graha, bit će ključna", rekao je Goss te preporučio knjigu 'Kalendar sakupljača' Johna Wrighta, prenosi Mirror.