Kako je Milorad Dodik postao i hrvatski član Predsjedništva BiH

Bošnjačke glasove koje je dobio Komšić pokušava se pravdati srpskim glasovima iz Federacije BiH koje je dobio Čović, što je nespojivo. Naime, Srbi koji žive u Federaciji BiH nisu mogli glasovati za srpskog kandidata za Predsjedništvo BiH jer žive u Federaciji.

Između Čovića i drugih tzv. multietničkih kandidata odabrali su Čovića, a to je zapravo poraz tih multietničkih kandidata, a ne pobjeda Čovića ili neki širi politički dogovor.

Pobjedu kod Srba odnio je Milorad Dodik, dok je Bakir Izetbegović uspio u naumu i u tročlano predsjedništvo poslao Šefika Džaferovića.

S obzirom na to da je Komšić u dva mandata pokazao i dokazao da se radi o bošnjačkom kandidatu koji propagira isključivo bošnjačke interese, plešući onako kako bošnjačka politika svira, Hrvatima će interese u Predsjedništvu štititi Milorad Dodik - barem onom dijelu Hrvata koji živi na prostoru Federacije BiH, jer Dodik za Hrvate u Republici Srpskoj nije učinio Bog zna što u dosadašnjem političkom djelovanju.

Izjave Milorada Dodika otkada su izbori završili, Hrvatima su bile više nego povoljne. Komšićeve nebulozne zahtjeve oko sprječavanja izgradnje Pelješkog mosta odbio je podržati, a kazao je da neće dopustiti majorizaciju bilo koga u BiH.

Za takve izjave postoji i uporište, s obzirom na to da su upravo Dodik i njegova stranka nakon općih izbora 2010. spriječili formiranje Vijeća ministara bez legitimnih predstavnika Hrvata.

Dragan Čović ubrzo je nakon izbora kazao kako će uvjet za ulazak u vlast biti izmjena izbornog zakona u BiH. Naime, bez Čovića i HDZ-a BiH neće biti moguć sastav nove vlasti. Unatoč pobjedi Komšića za funkciju u Predsjedništvu, HDZ BiH je s partnerima 'pomela' na svim ostalim razinama. 

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) koja je na ovim izborima ostvarila solidan rezultat, smatra da je sada deplasirano pričati o izbornom zakonu te da hrvatska politika treba težiti ustavnim promjenama.

"Ne postoji povoljna ili nepovoljna izmjena izbornog zakona za nekoga, postoji odluka Ustavnog suda, tj. postoje odluke Ustavnog suda (uz onu po apelaciji Ljubić, postoji i odluka vezana za izbore u Mostaru) koje se moraju implementirati. Ustavni sud je potvrdio diskriminaciju i gaženje ljudskih i građanskih prava slijedom od OHR-a nametnutih odredbi. Govoriti danas o izmjenama izbornog zakona je deplasirano. Ne možete danas govoriti kako je potrebno mijenjati izborni zakon, a jučer se sudjelovali u izbornom procesu koji se odvijao po pravilima tog istog zakona. Što bi bilo da je Čović kojim slučajem pobijedio Komšića? Dogodilo bi se isto što i prije četiri godine, a to je jedno veliko ništa. Zasjelo bi se u vlast i ponovno cijeli mandat provelo u ispraznoj priči o potrebi izmjena izbornog zakona. Dakle izmjena izbornog zakona nakon okončanja izbornog procesa je utopija", navodi Raguž.

On smatra i da čelni ljudi hrvatske politike pregovore o sastavu vlasti trebaju uvjetovati izmjenama Ustava BiH.

"S druge strane, nametanje Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva od strane bošnjačkog naroda je izvrsna prigoda za nešto sasvim drugo. Čelništvo Hrvata mora uvjetovati bilo kakve razgovore o konstituiranju izvršne vlasti na razini države i Federacije ne izmjenama izbornog zakona, nego izmjenama Ustava, razgovoru o teritorijalno/administrativnom uređenju i konceptu BiH kao države. Jednostavno, ne raditi ništa, nego uvjetovati dogovore izmjenama Ustava",  rekao je Raguž za Direktno.

Inače, spomenuta HRS jedina je stranka koja je ponudila konkretno rješenje kad je u pitanju administrativno-teritorijalno rješenje za BiH.

Hrvatski dužnosnici u pet županija u BiH (Zapadnohercegovačka, Hercegovačko neretvanska, Hercegbosanska, Posavska i Srednjobosanska) Komšića su proglasili nepoželjnim na područjima gdje žive Hrvati. 

Situacija se posložila tako da član državnog Predsjedništva Željko Komšić, koji je dobio maksimalnu potporu Bošnjaka na izborima, nije dobrodošao na područje na kojem žive Hrvati, iako tvrdi da je on hrvatski član Predsjedništva BiH.

Hrvati u BiH sada se nalaze u politički dobroj situaciji. Naime, najave šefa HDZ-a Čovića da nema formiranja vlasti bez izmjena izbornog zakona nisu samo puka politička floskula. 

Jednostavno, narod tako diše i ako bi se dogodilo da HDZ pristane na formiranje vlasti bez ovog 'minimuma minimuma' to bi bio kraj HDZ-a i priče o konstitutivnosti Hrvata u BiH, što je opet dobro, jer je važno zaključiti to poglavlje na ovaj ili onaj način. 

Izgledi da će bošnjačka politička elita pristati na ultimatume i zahtjeve HDZ-a nisu veliki, no u svakom slučaju, presudan će biti međunarodni faktor i pritisak izvana da se izbjegne kriza u državi. 

Čovićev poraz na izborima koji su mu Bošnjaci 'spakovali' mogao bi na kraju biti koristan za Hrvate u BiH. 

Najveći politički problem, onaj oko izbornog zakona, bi mogao biti riješen upravo zahvaljujući Komšiću, a iduće četiri godine hrvatske će interese u državnom Predsjedništvu štititi Milorad Dodik.