Kadri Veseli: Ubojstvo Ivanovića 'psihološki je teror jednih Srba nad drugima'

Kosovo iduće subote, 17. veljače, obilježava desetu obljetnicu neovisnosti koju je dosad priznalo 115 država, uključujući SAD i većinu članica EU-a. No, državnost svoje bivše južne pokrajine ne priznaje Srbija i uz pomoć saveznice Rusije blokira prijem najmlađe europske države u UN.

Proglašenje neovisnosti uslijedilo je deset godina nakon rata 1998.-99. između srbijanske vojske i albanskih gerilaca (OVK) u kojem je poginulo 13.000 ljudi. "Kosovo od lipnja 1999. korača samostalnim putem slobode, a od veljače 2008. putem neovisnosti. Ta je stvar riješena i oni to moraju priznati", rekao je Veseli u intervjuu Hini.

Kaže da su Beograd i Priština već trebali potpisati sveobuhvatni i pravno obvezujući sporazum koji Bruxelles u novoj strategiji proširenja na zapadni Balkan postavlja kao uvjet Srbiji za ulazak u Uniju najranije 2025. "Nema nijednog razumnog i umjerenog političara u Srbiji koji nije u stanju priznati realnost, odnosno neovisnost Kosova. Ali ono što moraju učiniti jest odmaknuti se od tog sukoba sa susjedima kako bi mogli nastaviti dalje", poručio je kosovski čelnik.

Obje države tvrde da im je članstvo u Uniji dugoročan cilj, no jedan od uvjeta, dijalog o normalizaciji odnosa pokrenut 2011. stoji na mjestu već dvije godine. Među glavnim prijeporima je status općina na sjeveru Kosova u kojima živi oko 120.000 Srba u državi s oko 2,2 milijuna stanovnika, od čega su 92 posto etnički Albanci.

Priština će unatoč poteškoćama ispuniti sve svoje međunarodne obveze

Ne čekajući poteze Beograda, prištinske vlasti tvrde da će ispuniti svoje obveze, uključujući formiranje zajednice srpskih općina i rad suda za zločine OVK nad kosovskim Srbima. "I mi imamo naše poteškoće, ali smo ih spremni nadići. Poštujemo Srbiju kao neovisnu i suverenu državu i odlučni smo u tome da naše građane bilo koje zajednice što boje integriramo u svakom smislu, obrazovnom, političkom, gospodarskom", kaže Veseli.

Iako priznaje da su od početka podijeljeni oko specijalnog suda, tvrdi da većina kosovskih građana i političara podupire tu instituciju koju je osnovao kosovski parlament, ali joj je sjedište u Den Haagu. "Emotivno i realno gledajući, to je nešto što je Kosovo najmanje zaslužilo. Sama činjenica da smo uspostavili specijalni sud dokazuje našu spremnost da radimo u tom smjeru", ističe prvi čovjek parlamenta u Prištini.

Upitan što ako sud optuži najviše bivše zapovjednike OVK, a danas vodeće političare, rekao je:  "Znamo tko je bio agresor, a tko žrtva. No, Kosovo će ispuniti sve međunarodne obveze". Ono s čime Kosovo sigurno ide dalje jest formiranje vojske, odnosno pretvaranje sigurnosnih snaga opremljenih samo lakim naoružanjem u moderne oružane snage. 

"Kosovo je neovisna i suverena država i transformacija oružanih snaga je neizbježan proces", rekao je Veseli. Tvrdi da buduća vojska nije prijetnja nikome, nego je doprinos Kosova stabilnosti regije i posve normalna stvar za državu koja želi postati članicom vojnog saveza kao što je NATO. U tome imamo potporu SAD-a i partnera iz Sjevernoatlanskog saveza, kaže.

Ubojstvo Ivanovića "psihološki teror jednih Srba nad drugima"

Najnovije napetosti u odnosima Beograda i Prištine izazvao je atentat na Olivera Ivanovića (65), umjerenog političara kosovskih Srba koji se zalagao za miroljubiv život s Albancima i kojeg su neki dužnosnici u Beogradu prozvali izdajnikom. Predsjednik kosovskog parlamenta sugerira da je njegovo ubojstvo 16. siječnja u Kosovskoj Mitrovici bilo unutarnji srbijanski obračun.

"To je zločinački čin usmjeren protiv stabilnosti Kosova, bez obzira na to tko ga je počinio", istaknuo je Veseli. "To je i prvi puta da se stvara situacija psihološkog terora jednih Srba nad drugim Srbima. Neću prejudicirati tko je odgovoran, ali to nije bilo u interesu Albanaca, odnosno građana Kosova", dodao je. 

Obećao je da će pravdi privesti i izvršitelje i naručitelje atentata vatrenim oružjem ispred sjedišta Ivanovićeve građanske inicijative "Sloboda, demokracija, pravda". "Intenzivno radimo s našim specijaliziranim službama, odlično surađujemo i s EULEX-om, a i srbijanski doprinos bi bio dobrodošao u smislu bilo kakve informacije", rekao je predsjednik kosovskog parlamenta.

Priština je više puta odbila zahtjev Beograda da se uključi u istragu, što srbijanski dužnosnici smatraju dokazom da kosovskoj policiji nije stalo do profesionalne istrage i otkrivanja ubojica.