Juratović pozvao međunarodnu zajednicu da organizira 'Dayton II' za BiH

"Zabrinjava me rezultat gdje sada u Predsjedništvu BiH imamo jednog člana koji kaže da ga samo zanima njegov narod, drugi član Predsjedništva nije priznat od naroda kojeg zastupa, a treći član isto tako špekulira prema vani i tu nismo sigurni je li to baš u korist svih Bosanaca i Hercegovaca“, rekao je Juratović u intervju za bosanskohercegovačku redakciju njemačkog servisa Deutsche Welle.

Pri tome je očito aludirao na Milorada Dodika, Željka Komšića i Šefika Džaferovića koji nakon prebrojanih 90 posto glasova uvjerljivo vode u utrci za državni vrh.

Za Dodika je pojasnio kako ima izborni legitimitet ali je upozorio kako je apsurdno da 'zastupa zemlju u čiji integritet ne vjeruje i ne zalaže se za taj integritet'.

"To je već samo po sebi apsurd. On je izabran. To se mora poštivati, ali na drugoj strani ne znam koji sve to skupa ima smisao. To ne važi samo za njega već za cijelu situaciju u BiH. Ja sam apsolutno mišljenja da međunarodna zajednica mora porazgovarati o BiH. Mi pod hitno trebamo Dayton II“, istaknuo je zastupnik njemačkog Bundestaga.

Upitan o tome da Hrvati ipak ne priznaju Komšića kao njihovog legitimnog predstavnika, Juratović je uvjerenja kako on ipak ima prigodu promijeniti mišljenje toga naroda, ali i djelovati integrirajuće u BiH.

"Pitanje je samo kako će se gospodin Komšić sada postaviti prema hrvatskoj populaciji. Ja ne mislim da je ona sada toliko kompaktna kako to (Dragan) Čović predstavlja nego je manje-više najveći problem cjelokupnog društva u BiH to da je ogromno nepovjerenje jednih prema drugima i mislim da Željko Komšić ima šansu samo onda ako stvori povjerenje i hrvatske populacije prema ostalim skupinama u BiH. To će biti njegov glavni zadatak“, mišljenja je Juratović.

On je izrazio i zabrinutost jer uoči izbora u BiH nije promijenjen Izborni zakon po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić o legitimnom političkom predstavljanju naroda, ali i presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci o diskriminaciji predstavnika manjina. Uvjeren je da se ta dva načela mogu pomiriti i izaći iz političke krize u kojoj se zemlja nalazi.

"Često me pitaju je li građanska opcija i pitanje konstitutivnih naroda idu jedno s drugim, odnosno jesu li ta dva koncepta međusobno suprotstavljena. Ja mislim da ide i jedno i drugo“, ocijenio je zastupnik Bundestaga hrvatskih korijena.