zajednička suradnja

Jadranska trilaterala pozvala na gradnju gradnju jadransko jonske autoceste i plinovoda

Autor

rj/h

Za stabilnost jugoistoka Europe potrebno je pojačati proces euroatlantskih integracija kako bi se suprotstavilo nastojanjima da se on potkopa, istaknuli su ministri vanjskih poslova Hrvatske, Crne Gore i Albanije u petak u Draču nakon sastanka u okviru Jadranske trilaterale.

17.11.2017. u 16:50
Ispiši članak

Hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić, albanski ministar Ditmir Bushati i crnogorski ministar Srđan Darmanović su nakon sastanka u zajedničkoj izjavi istaknuli važnost sustavne suradnje između tri zemlje kao važnog mehanizma koji doprinosi sigurnosti i stabilnosti na jugoistoku Europe. U tom je kontekstu istaknuta važnost članstva triju zemalja u NATO-u za stabilnost ne samo jugoistoka Europe nego i cijelog euroatlantskog područja.

U izjavi se navodi kako je posebna pozornost posvećena nastojanjima da se potkopa euroatlantska integracija ovog dijela Europe i naglašava da je potrebno pojačati "vjerodostojan proces integracije kako bi se suprotstavilo tim utjecajima".

Ministri ističu iznimnu važnost nastavka širenja EU-a na zapadni Balkan, te su izrazili punu podršku brzom otvaranju pregovora o pristupanja Albanije Europskoj uniji.

Ministri Albanije i Crne Gore na konferenciji za tisak su istaknuli važnost hrvatske podrške i pomoći u približavanju Europskoj uniji i pridruživanju NATO-u, a Pejčinović Burić je navela kako su na sastanku u središtu pozornosti bili suradnja u sigurnosnim pitanjima, suradnja u europskim integracijama jugoistoka Europe, posebice Albanije i Crne Gore i infrastrukturni projekti od zajedničkog interesa tri zemlje.

 U izjavi se ističe važnost prometnog "plavog koridora" i izgradnje jonsko-jadranskog plinovoda kao regionalnih projekata koji povezuju tri zemlje. 

"Danas smo se više usredotočili na jadransko-jonski plinovod, i složili smo se da zajedno trebamo uložiti veće napore kako bi taj projekt učinili projektom od zajedničkog interesa EU-a. Složili smo se  da moramo naći još neke članice Unije da stanu iza te inicijative kako bi uputili pismo energetskoj zajednici i nadležnim povjerenicima Komisije da podrže određivanje tog projekta kao projekta od zajedničkog interesa", rekla je Pejčinović Burić.

Taj će projekt "tada postati vidljiviji i lakše će moći doći do novaca", rekla je hrvatska ministrica i napomenula da Hrvatska u EU-u radi na realizaciji Jadransko-jonske strategije ali da u tome sudjeluju sve tri zemlje.

"Govorili smo i o ekološkim pitanjima i održivosti turizma... U tom kontekstu složili smo se da moramo biti vrlo pozorni spram održivog razvoja i da moramo raditi na ekološkim pitanjima od zajedničkog interesa", rekla je Pejčinović Burić.

Napomenula je kako je to pitanje također vrlo važno za ovu inicijativu te da ga Hrvatska posebno ističe i traži suradnju svih zemalja Jadrana u zaštiti mora.

Jadranska trilaterala, kojom se potiče jačanje sigurnosne i gospodarske suradnje između Hrvatske, Albanije i Crne Gore, službeno je inaugurirana u veljači ove godine u Splitu sastankom ministara vanjskih poslova koji su potpisali i zajedničku deklaraciju o toj suradnji.

Na razini ministara vanjskih poslova ova trilaterala sastaje se dva puta godišnje, te je nakon Splita drugi sastanak održan u četvrtak u Draču u Albaniji, a namjera je trilateralu nastaviti razvijati i na razini šefova vlada i država triju zemalja.

U zajedničkoj izjavi u Draču ministri su najavili da će se treći sastanak trilaterale održati 2018. u Crnoj Gori.

Deklaracijom potpisanom u Splitu predviđeno je jačanje suradnje triju zemalja u zaštiti okoliša na Jadranu, u razvoju turizma, gospodarstva i prometne infrastrukture, te podrška izgradnji Jadransko-jonske autoceste.

Dogovoreno je i da će u energetici tri zemlje zajednički nastupati prema Europskoj komisiji  te će tražiti da se Jadransko-jonski plinovod ponovno uključi na listu projekata zajedničkog interesa što je prednost u korištenju sredstava EU-a.

Zemlje iz novouspostavljene Jadranske trilaterale sudjeluju i u Američko-jadranskoj povelji kojoj je cilj potpora zemljama za ulazak u NATO, članice su Jadransko-jonske inicijative i obuhvaćene su EU-ovom makroregionalnom Jadransko-jonskom strategijom (EUSAIR), u kojoj su za Hrvatsku prioriteti energetika, prometno povezivanje te razvoj luka i ruralnog zaleđa.

Europska komisija je iskazala spremnost da od ove godine u većoj mjeri sudjeluje u financiranju razvojnih projekata na području jadransko-jonskom prostoru čime se i konkretno kreće u provedbu te strategije. Na istočnoj strani tog jadransko-jonskog područja kao jedan od ključnih projekta se u pravilu izdvaja gradnja jadransko-jonske autoceste i plinovoda.

Države trilaterale članice su i Jadransko-jonske inicijative, uz Grčku, BiH, Sloveniju, Srbiju i Italiju, koja ističe iste ciljeve u razvoju prometnog povezivanja, zaštite okoliša i drugih oblika prekogranične suradnje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.