Izrael se oprostio od Amosa Oza: Nisi se bojao biti nazivan izdajnikom - smatrao si to čašću

Veliki broj ljudi okupio se kako bi ušli u kazalište gdje je stajao lijes s posmrtnim ostacima Amosa Oza. Počast su mu odali njegovi bližnji, ali i političari i obični ljudi koji su polako prolazili uz lijes pisca koji je preminuo u petak u dobi od 79 godina, nakon borbe s rakom.

Rođaci, umjetnici, glumci i pisci okupili su se zajedno s osobama iz javnog i političkog života, uglavnom s izraelske ljevice. Miri Regev, ministar kulture iz konzervativne stranke Likud, također je prisustvovao ceremoniji. 

Ceremonija u kazalištu prenošena je uživo na televiziji, što je rijetkost u Izraelu za ispraćaj jednog pisca.

Izraelski predsjednik Reuven Rivlin, podijelio je sjećanja na svoje prijateljstvo s Ozom, kada su bili djeca i susjedi u Jeruzalemu, rodnom gradu Amosa Oza.

On je imao moć da "pogleda stvari duboko u unutrašnjost, zadržavajući jednu nogu vani", kazao je Rivlin.

"Nisi se bojao biti nazvan izdajnikom. Suprotno tome, smatrao si to čašću", rekao je Rivlin, misleći na kritike koje je Oz često doživljavao zbog svojeg čvrstog zalaganja za mir s Palestincima.

"Budući da je tvoje pisanje bilo istodobno osobno i univerzalno, uspio si ispričati našu povijest daleko izvan našeg malog Izraela", kazao je Rivlin.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu naveo je u subotu u priopćenju kako se zemlja oprašta od "jednog od svojih književnih velikana, Amosa Oza" te da će Izraelci "zauvijek pamtiti njegov doprinos hebrejskoj literaturi i hebrejskom jeziku".

Nakon ceremonije u kazalištu Tzavta Ozov će lijes biti ispraćen u Huldu, kibuc u kojem je Amos Oz odrastao i živio 30 godina. 

Oz je rođen u Jeruzalemu 1939. od roditelja Židova koji su emigrirali iz Ukrajine. Majku je izgubio u 12. godini, počinila je samoubojstvo, a ta je tragedija opisana i u njegovom autobiografskom romanu "Priča o ljubavi i tmini", objavljenom 2012.

Čuveni pisac autor je brojnih djela te je više puta nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, koja mu je ipak izmakla.

Dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Mediteranske nagrade (2010.), Nagrade Franz Kafka (2013.), književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja.