Izetbegović: Nema dogovora SDA i HDZ BiH, izborni zakon teško rješiv problem

"Uvjeren sam da ovo (pregovori) sa mnom i sa Čovićem ne može uspjeti", kazao je Izetbegović, gostujući u središnjem dnevniku TV Federacije BiH (FTV).

Lideri SDA i HDZ BiH u lipnju prošle godine su potpisali sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar kojim su se istodobno obvezali na međustranačke pregovore čiji je cilj promijeniti izborni zakon BiH kako bi se provelo pet presuda Europskog suda za ljudska prava te presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić".

Presude Europskog suda obvezale su BiH eliminirati odredbe izbornog zakone koje građane diskriminiraju temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta a presuda u slučaju "Ljubić" odnosi se na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH kako bi on održavao autentične interese naroda iz kojega se zastupnici biraju.

Dvije stranke i njihovi lideri održali su nekoliko sastanaka na kojima su pokušali približiti stajališta no Izetbegović sada kaže da u njegovoj komunikaciji s Čovićem nema nikakvih pomaka pa ni izgleda da se postigne dogovor sve dok dvije strane postavljaju kategoričke uvjete kako je to sada slučaj.

"Mi nećemo da nama Čović i HDZ kažu da nećemo dobiti novu vladu Federacije BiH i Ustavni sud dok oni ne dobiju novi izborni zakon", pojasnio je Izetbegović stajalište svoje stranke.

Potvrdio je također kako SDA ne odustaje od svog zahtjeva da se uloga Doma naroda u Federaciji BiH promijeni i da to tijelo postane nalik na Vijeće naroda u Republici Srpskoj koje ima ovlasti odlučivati samo o pitanjima koja se odnose na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Takav zahtjev SDA i HDZ BiH ranije su odlučno odbacili.

Izetbegovićevo je stajalište kako se stoga format pregovora mora promijeniti te da u njih valja uključiti predstavnike svih vladajućih i oporbenih stranaka.

"I Čović i Komšić i Dodik, svi se moramo dogovoriti. Ne mogu dvojica raditi posao koji trebaju raditi desetorica", kazao je predsjednik SDA koji tvrdi kako je upravo to ono što sada predlažu SAD i Europska unija u komunikaciji s političarima u BiH.

Tako je protumačio i sadržaj pisma koje je članovima Predsjedništva BiH poslao američki državni tajnik Antony Blinken pojašnjavajući politiku koju će Bijela kuća ubuduće voditi u odnosu na BiH.

Blinken je u pismu pozvao na ograničene reforme ustava, promjene izbornog zakona i druge reforme ali je istaknuo kako to mora biti realizirano kao projekt političara iz same BiH koji moraju biti spremni na kompromise a SAD će im u tome pomoći.

"SAD ne žele prve krenuti ali kane se uključiti kada mi krenemo", Izetbegovićevo je tumačenje planova nove američke administracije koja je odbila mogućnost organiziranja Daytona II odnosno radikalnih promjena ustroja BiH. 

Predsjednik SDA predbacio je Europskoj uniji kako je "previše mekana" u odnosu prema onima u BiH koji odbijaju raditi na provedbi 14 preporuka Europske komisije postavljenih kao preduvjet stjecanja statusa kandidata za članstvo u Uniji.

Otklonio je i dvojbe o tome postoji li opasnost od oživljavanja nekih od ratnih projekata. Tako je kazao kako se "Herceg-Bosna više niti ne spominje kao ni treći entitet" te je ustvrdio kako nema ništa od odvajanja RS od BiH čime opetovano prijeti Dodik.

Poručio je kako takve prijetnje jednostavno treba početi ignorirati jer je to tema kojom se prikrivaju unutarnji problemi u RS.

Dodik je ponovo u subotu aktualizirao tu ideju izjavivši za lokalne medije u RS kako je "održavanje ovakve BiH pogrešno pa se treba okrenuti realnosti".

Po njegovu sudu to bi bio "mirni razlaz" i proglašenje Republike Srpske nezavisnom državom, Herceg Bosne nezavisnom državom i uspostava nezavisne države za Bošnjake.

"To bi učinilo narode spokojnijim, bolje usmjerenim na suradnju", izjavio je Dodik.