Izborno povjerenstvo BiH odbija prigovore zbog raspisivanja izbora

Nakon što je SIP ranije tijekom utorka većinom glasova donio odluku da se opći izbori u BiH provedu 2. listopada temeljem odredbi postojećeg izbornog zakona, Arnautović je novinarima u Sarajevu kazao da je to bila jedina mogućnost jer se ono što piše u zakonu mora poštovati.

Ocijenio je kako bi odgoda izbora zbog nepostizanja političkog dogovora o izbornoj reformi predstavljala kršenje temeljenih prava građana BiH, odnosno kako nikome nije dopušteno "oteti pravo biračima" da svake četiri godine izađu na izbore i glasaju.

"Postavlja se pitanje je li onima koji se tome protive cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država", kazao je Arnautović.

Odbio je komentirati prigovore dužnosnika iz Hrvatske na zakonitost izbornog procesa kazavši da je to posao državnih dužnosnika BiH, a ne članova SIP-a.

Potvrdio je ipak da bi bio krajnje vrijeme da se izborni sustav u BiH reformira, ali je istaknuo da je njegova najveća manjkavost ono što je utvrđeno kroz pet presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosno kroz činjenicu da se biračko pravo za članove Predsjedništva BiH i parlamentarnih domova naroda te za predsjednike i potpredsjednike entiteta temelji na entičkoj pripadnosti i prebivalištu u jednom od dvaju entiteta.

"To je segregacijski ekskluzivitet po kojemu etnicitet i mjesto življenje određuje aktivno i pasivno biračko pravo. To je neprihvatljivo razdvajanje birača", kazao je Arnautović.

Hrvatski član SIP-a Vlado Rogić pred novinarima je ponovio prigovore na zakonitost provedbe izbora koje je iznio i na sjednici SIP-a ranije tijekom dana kazavši kako je izborni zakon manjkav, nakon što je Ustavni sud svojom presudom u slučaju "Ljubić" 2016. godine stavio izvan snage dijelove izbornog zakona kojima je bilo utvrđeno da se iz svake županijske skupštine u federalni Dom naroda bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Arnautović je kazao da ne vidi ništa problematično u uputi temeljenoj na zakonskoj odredbi da SIP svojom odlukom nakon svakog popisa stanovništva utvrđuje broj i nacionalni raspored zastupnika koji se iz županijskih skupština delegiraju u entitetski Dom naroda.

Na taj je način ovo tijelo konstituirano i nakon izbora prije četiri godine, no Rogićevo je stajalište kako se provedbenim aktima ne mogu trajno nadomještati nedostajuće zakonske odredbe.

Prema popisu birača koji je zaključen 3. svibnja, pravo glasanja na izborima u BiH 2. listopada imat će nešto više od tri milijuna i 370 tisuća birača. Onima koji žive izvan zemlje će uz prethodnu registraciju biti omogućeno glasanje poštom ili u diplomatskim predstavništvima BiH.

U SIP-u sada očekuju da će izvršna vlast osigurati sredstva za provedbu izbora u zakonskom roku od 15 dana. Arnautović je upozorio kako će u protivnom SIP pokrenuti mehanizme predviđene kaznenim zakonom koji za ometanje provedbe izbornog postupka predviđaju kazne do tri godine zatvora za slučajeve "činjenja i nečinjenja".