MODERNI OTAC NACIJE

Izbori u Boliviji: Morales pred vratima trećeg mandata

Autor

Direktno.hr

10.10.2014. u 07:35
Ispiši članak

Bolivijski birači u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore na kojima će, sudeći po svima anketama, aktualni predsjednik, karizmatični i po mnogočemu uspješni Evo Morales, glatko osvojiti treći mandat.

Prema anketi Ipsosa, ljevičarski populist Morales (54) osvaja 59 posto glasova u prvom krugu, a "najopasniji" oporbeni kandidat Samuel Doria Medina zaostaje čak 45 posto i trenutno mu se potpora kreće oko 14 posto. Ostali predsjednički kandidati - bivši konzervativni predsjednik Jorge Tuto Quiroga, bivši gradonačelnik La Paza Juan del Granado i Fernando Vargas - zaostaju još i više.

Morales, prvi bolivijski predsjednik iz redova autohtonog indijanskog stanovništva i bivši uzgajivač koke, prvi je put pobijedio na izborima 2005., te ponovno 2010. Ako pobijedi i treći put i odradi mandat do kraja, postat će predsjednik s najduljim stažom u povijesti Bolivije, zemlje kojoj je politička nestabilnost bila više pravilo nego iznimka.

Morales se smatra nekom vrstom modernog oca nacije. Prije pet godina uveo je novi ustav koji, među ostalim, priznaje autonomiju autohtonog stanovništva Bolivije. Nacionalizirao je ključne industrije u zemlji, među kojima industriju plina i nafte. BDP se udvostručio između 2005. i 2011. Stopa nezaposlenosti između 2005. i 2010. pala je s 8,4 na samo četiri posto, dok je udjel umjereno siromašnih u ukupnom stanovništu pao sa 60 na 49,5 posto, a onaj krajnje siromašnih sa 38 na 25 posto. Iskorijenio je nepismenost u zemlji.

Ekonomski i socijalni uspjeha Bolivije nije mogao ignorirati ni program Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP istaknuvši kako je Bolivija najuspješnija zemlja Latinske Amerike u "prebacivanju" resursa najranjivijim pripadnicima stanovništva.

Morales se odlučio za "alternativu neoliberalizmu" pa je nacionalizirao naftnu i energetsku industriju, rudnike, telekomunikacije, dogovorio nove uvjete za izravna strana ulaganja, uveo ekspanzivnu fiskalnu politiku i prekinuo slobodni uvoz ekonomski strateški važnih proizvoda, ističe Guardian. Istodobno je došlo do distribucije ekonomskog viška među stanovništvom, i to kroz direktne gotovinske transfere i obveznice, kao i do rasta plaća. Zahvaljujući tim isplatama i programima povećao se broj djece koja idu u školu, više starijih ljudi počelo je primati državne mirovine, a majke koje nemaju zdravstveno osiguranje dobile su pristup prenatalnoj i postnatalnoj skrbi.

Čak je i UN-ov Ured za narkotike i kriminal (UNODC) priznao neke od njegovih uspjeha. Pohvalio ga je za smanjenje nasada koke za 26 posto u posljednje tri godine unatoč tome što je Morales odbio surađivati s američkom DEA-om i što dalje dopušta žvakanje lišća koke.

Kritičari optužuju Moralesa za povredu ustava usvojenog 2009. koji uključuje limit od dva uzastopna predsjednička mandata. Prošle je godine vrhovni sud donio odluku da se njegovo obnašanje dužnosti predsjednika od 2006. do 2009. godine ne smatra prvim predsjedničkim mandatom budući da je bilo prije usvajanja novog ustava. Oporba smatra tu odluku neprihvatljivom, ali samo bespomoćno gleda dok se Morales mirno približava svom trećem mandatu.

Da bi pobijedio u prvom krugu, Morales mora dobiti 50 posto svih važećih glasova plus jedan glas ili osvojiti 40 posto glasova, ali s deset posto većom razlikom od najbližeg protukandidata.

Ovi izbori nisu samo mogućnost za odlučujući poraz desnice, nego će također pokazati jesu li Morales i njegov vladajući MAS - Pokret prema socijalizmu - politički sposobni produbiti ono što Bolivijci nazivaju svojim "procesom promjene".

Osim predsjedničkih održavaju se i parlamentarni izbori, a ovo će biti prvi put da će svi bolivijski građani koji žive u inozemstvu i registrirani su birači (otprilike 272.000) moći glasovati.

Također, prvi put svaka stranka, prema novim ustavu iz 2009., mora imati spolni paritet, odnosno jednak broj muškaraca i žena na stranačkim listama. To je teško provesti u praksi, ali ako bude uspješno, broj žena u parlamentu mogao bi biti najveći ikad u Boliviji, ako ne i najveći u svijetu.

Ove izbore ne prati polariziranost kao one 2009. kada su bogate bolivijske pokrajine (Santa Cruz, Beni, Pando i Tarija) odlučile pokazati zube i oduprijeti se Moralesovoj nacionalizaciji i onome što je nazivao ekonomskom transformacijom. Tada su mjesni političari imali podršku dominantne bjelačke poslovne zajednice koja je tražila autonomno upravljanje pokrajinskim naftnim i plinskim izvorima. Morales se nije odrekao nacionalizacije, ali je popustio i dao im određenu autonomiju. Tenzije su splasnule, a tome je i pomoglo što Morales, iako zadržava socijalističku retoriku, ipak uspijeva privući strana ulaganja u zemlju.

Vlada kaže da nacionalizacije više neće biti. BDP je lani rastao 6,8 posto, a ove se godine očekuje veći od pet posto. Sve to ukazuje na to da Morales neće imati većih poteškoća u osvajanju novog mandata.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.