IZBORI U BiH Komšić, Džaferović i Dodik novi članovi Predsjedništva BiH

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) potvrdilo je kako su navedeni kandidati dobili većinu glasova u izbornoj utrci za članove Predsjedništva BiH - Komšić iz reda hrvatskog naroda, Džaferović kao bošnjački kandidat te Dodik kao kandidat iz reda srpskog naroda. 

Birači s područja Federacije BiH mogli su se odlučiti hoće li glasovati za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Među onima koji su odlučivali o hrvatskom članu državnog vrha njih 49,47 posto potporu je dalo Komšiću, a za njegova najjačeg protukandidata, predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića glasovalo je njih 38,66 posto. 

Među bošnjačkim kandidatima za Predsjedništvo BiH Šefik Džaferović iz SDA osvojio je najviše glasova, oko 38 posto glasova, a prema službenim podacima SIP-a, kao novi srpski član Predsjedništva BiH najviše glasova dobio je Dodik, zadobivši potporu 55,15 posto birača.

Iz SIP-a su najavili kako će prvi i nepotpuni rezultati glasovanja za druge razine vlasti odnosno za državni te za parlamente dva entiteta, predsjednika i dopredsjednike Republike Srpske kao i za skupštine županija unutar Federacije BiH biti objavljeni u ponedjeljak do 9 sati.

Konačni podaci o odazivu na ovogodišnje izbore u BiH govore kako je on bio je 53,36 posto na razini BiH, pri čemu je u Federaciji BiH zabilježen nešto niži odaziv jer je tamo glasovalo 51 posto od ukupnog broja upisanih birača, dok je u Republici Srpskoj to učinilo njih 57 posto.

Komšić objavio pobjedu i najavio kako će "služiti svim građanima BiH" 

Nešto ranije u Sarajevu Željko Komšić proglasio je svoju nedvojbenu pobjedu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. "Želim služiti svim građanima BiH i svima im stojim na raspolaganju", kazao je Komšić, ponovivši poruku iz svoja prethodna dva mandata u Predsjedništvu BiH, 2006. i 2010. Poručio je svim Hrvatima u cijeloj BiH kako ustavni ustroj BiH omogućuje njegovu poziciju u državnom vrhu, a oni sami nemaju nikakvog razloga za brigu zbog toga.

U petak uoči izbora Komšić je reagirao na dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Mostar i davanje potpore Draganu Čoviću izjavivši kako dužnosnici iz Hrvatske i Srbije "upadaju u BiH poput razbojnika i hajduka" miješajući se u izborni proces.

Njegov najjači protukandidat u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović neizravno je, nešto prije ponoći u Mostaru, priznao poraz u izbornoj utrci. Čović je izjavio kako je zahvalan prije svega hrvatskom glasačkom tijelu i onima koji su podržali HDZ i Hrvatski narodni sabor (HNS).

"Ta potpora bila je iznad očekivanja", kazao je Čović ustvrdivši kako je dobio potporu više od 80 posto hrvatskog biračkog tijela u BiH. Ističući kako žali jer su Bošnjaci odlučili izabrati dva člana Predsjedništva BiH, Čović je rekao kako su Bošnjaci trebali shvatiti da ne mogu Hrvatima birati predstavnike ni u Predsjedništvu BiH, niti u domovima naroda, jer je to je put nazadovanja i može izazvati "neviđenu krizu".

On je ranije u nedjelju izjavio kako se nada da će BiH nakon općih izbora nadvladati političku krizu, uspostaviti vlast i ubrzati put prema EU-u te da očekuje da će izmjene izbornog zakona uvažiti zahtjev ustavnog suda o legitimnom političkom zastupanju konstitutivnih naroda.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA)  Bakir Izetbegović proglasio je u nedjelju navečer pobjedu Šefika Džaferovića za glasove bošnjačkog biračkog tijela za Predsjedništvo BiH. "SDA je najjača stranka u BiH i tako to treba biti", kazao je Izetbegović, a komentirajući upozorenja iz HDZ BIH najavio je kako će se u BiH "raditi po zakonu, a ne po željama Dragana Čovića".

Iako do ponoći nije bilo jasno tko je novi srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik je također proglasio svoju pobjedu. U Banjoj Luci je kazao kako je Mladena Ivanića pobijedio s razlikom koja nije manja od 70 tisuća glasova, a kazao je kako je pobjeda osigurana i za njegovu suradnicu Željku Cvijanović, kao kandidatkinju za predsjednicu RS.  "Moja je pobjeda čista kao suza", kazao je Dodik istaknuvši da će njegova politika u Predsjedništvu BiH biti "Republika Srpska prije svega".

Izbori prošli u mirnom i korektnom ozračju

Sva glasačka mjesta u Bosni i Hercegovini zatvorena su do 20 sati, a izborni proces bio je u cijelosti regularan iako su zabilježene manje poteškoće, izjavio je u nedjelju navečer u Sarajevu predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Branko Petrić.

Od nešto više od 3,3 milijuna registriranih birača glasovalo je njih oko 53,26 posto, što je približno na razini odaziva iz 2014. godine.

Petrić je na konferenciji za novinstvo kazao kako je glasovanje moralo biti produženo samo na nekoliko desetaka od gotovo 7800 biračkih mjesta. "Ovi su izbori bili iznimno fer i korektni", ustvrdio je Petrić odbacujući sve primjedbe o lošoj organizaciji glasovanja.

Najveći odaziv zabilježen je u ruralnim područjima, no i u nekim gradovima poput Banje Luke i Doboja odaziv je bio izdan prosjeka odnosno iznosio je 60 posto. 

Iz koalicije nevladinih udruga "Pod lupom", koja je na biračka mjesta rasporedila oko četiri tisuće promatrača, nakon njihova zatvaranja su objavili kako su tijekom glasovanja zabilježili 329 "kritičnih situacija" koje uključuju kršenja izbornih pravila i izgrede na biračkim mjestima. Direktor koalicije Dario Jovanović potvrdio je kako je 159 takvih spornih situacija ipak brzo riješeno pa sve nije utjecalo na regularnost izbornog procesa.

Birači u BiH u nedjelju su birali novi sastav tročlanog Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH te zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH i u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Birali su se i novi predsjednik i dva dopredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.

Za 518 pozicija na različitim razinama vlasti natjecalo se gotovo sedam i pol tisuća kandidata iz 58 političkih stranaka i 36 koalicija te 34 neovisna kandidata, dok je glasanje i brojanje biračkih listića nadziralo je 6500 promatrača iz nevladinih organizacija i institucija, uključujući 1500 iz inozemstva. Sve političke stranke koje sudjeluju na izborima također su delegirale svoje promatrače, njih čak 60 tisuća.

Iako je više od tri milijuna birača u nedjelju biralo vlast za iduće četiri godine, formiranje vlasti ostaje neizvjesno jer ne postoje odredbe izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda u Federaciji BiH.