Islamska država je mrtva, ali preživjeli džihadisti i dalje ostaju prijetnja

Islamska država je započela kao ogranak al Qaede, a 2014. osvaja velike dijelove Iraka i Sirije i uspostavlja svoj režim terora. Nakon više od pet godina borbe ta je fundamentalistička skupina ostala svedena na selo Baghouz, njezinu posljednju enklavu na Eufratu koja je oslobođena u subotu. 

"Danas objavljujemo uništenje takozvane organizacije Islamske države i njezine kontrole nad posljednjom enklavom u Baghouzu", proglasio je glavni zapovjednik Sirijskih demokratskih snaga (SDF) Mazloum Abdi na proslavi pobjede. 

Borci SDF-a tjednima su držali Baghouz u opsadi dok su zrakoplovi bombardirali to selo, a u subotu su održali vojnu paradu u čast svojih 11 tisuća suboraca koji su poginuli u borbi protiv Islamske države. Glazbeni sastav je na ceremoniji svirao i američku himnu. 

Usprkos slavljeničkoj atmosferi, u subotu ujutro se na tom području i dalje čula pucnjava i topnička vatra, prenosi novinar Reutersa, a sam Abdi je upozorio kako se nastavlja borbi protiv skrivenih prijetnja militanata. 

Dio boraca Islamske države i dalje drži male džepove u zabačenim pustinjskim područjima središnje Sirije, a kriju se i u nekim iračkim gradovima u kojima vrše napade i otmice. 

Washington vjeruje kako se čelnik skupine Abu Bakr al-Baghdadi nalazi u Iraku. On se 2014. u srednjovjekovnoj džamiji u Mosulu, jednom od najvećih iračkih gradova, proglasio kalifom i vođom svih muslimana. 

Džihadisti u Afganistanu, Nigeriji i drugim državama i dalje su nepokolebljivo vjerni Islamskoj državi, a zapadne obavještajne službe smatraju da njihovi sljedbenici planiraju nove napade. 

Assad, Turska i Kurdi

Pad Baghouza svejedno predstavlja veliku prekretnicu u borbi protiv te terorističke skupine u koju su uključene brojne lokalne i međunarodne snage, neke od njih zakleti neprijatelji. 

Francuska i Velika Britanija, također potpora SDF-a, pozdravile su subotnju pobjedu, no američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo upozorava kako "i dalje ima posla za obaviti".

Nakon pada Baghouza Sirija ostaje podijeljena između predsjednika Bashara al-Assada, pobunjenika koje podržava Turska i SDF-a predvođenog Kurdima. 

Assad i njegovi iranski saveznici žele vratiti cijelu Siriju pod vlast Damaska, a Turska prijeti da će protjerati SDF kojima dominira kurdski YPG. Ankara YPG smatra  produženom rukom zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK) koja se više desetljeća bori protiv turskih vlasti na jugoistoku zemlje. 

Ostanak američkih snaga na sjeveroistoku Sirije mogao bi spriječiti sukob između Kurda i Turske, no američki predsjednik Donald Trump je krajem prošle godine najavio kako će povući vojsku SAD-a iz te bliskoistočne države u kojoj borba traje više od osam godina. 

Abdi je u svom govoru u subotu pozvao Assada da prizna autonomnu vladu na područjima kojima vlada SDF, a Tursku da napusti dijelove sjeverne Sirije koje je osvojila. 

Nastanak Islamske države

Islamska država započela je kao ogranak al Qaede u Iraku, nakon čega je iskoristila građanski rat u susjednoj Siriji da zauzme tamošnji teritorij i odvoji se od te svjetske džihadističke organizacije. 

Mosul je osvojila 2014., a potom je obrisala granicu između dviju država i pozvala svoje pobornike diljem svijeta da se pridruže toj džihadističkoj utopiji sa svojom valutom, zastavom i putovnicama. 

Djelovanje je financirala proizvodnjom nafte, ucjenama i krađom antikviteta. Izvršila je genocid nad nekoliko manjina, održavala je aukcije porobljenih žena i javna smaknuća koja je širila po društvenim mrežama, a njezino stanovništvo je strogo kažnjavano za sitne prekršaje. 

Time je stvorila niz neprijatelja koji su je 2017. protjerali iz Mosula i sirijskog grada Raqqe, neslužbene prijestolnice, da bi se na kraju svela na selo Baghouz na Eufratu. 

Bijeg civila i pobornika militanata

Tijekom protekla dva mjeseca oko 60 tisuća ljudi pobjeglo je s područja pod kontrolom Islamske države, pogođeno SDF-ovim bombardiranjima i nestašicama hrane. 

Intenzivni zračni napadi u potpunosti su razorili neke okruge, a skupine za ljudska prava tvrde kako je ubijen i velik broj civila koji su činili polovicu onih koji su, prema tvrdnjama SDF-a, izbjegli iz Baghouza. Među njima su bile i žene iz etničke skupine Jazida koje su bile seksualne ropkinje militanata.

Enklavu su napustile i tisuće pobornika Islamske države, uključujući mnoge žene iz inozemstva koje su se udale za džihadiste. SDF ih u izbjegličkim logorima pokušava razdvojiti od žrtava militantnog režima. 

Sudbina žena militanata postala je problem za zapadne države čije su državljanke, no koje ih smatraju sigurnosnom prijetnjom i ne žele ih ponovno primiti.