ISLAMSKA DRŽAVA Bagdadijev projekt urušio se nakon pet godina

"Sirijske demokratske snage objavljuju potpuno uništenje takozvanog kalifata i stopostotni teritorijalni poraz Islamske države. Na ovaj jedinstveni dan prisjećamo se tisuća mučenika čiji su napori omogućili ovu pobjedu", napisao je u subotu na Twitteru glasnogovornik sirijskih demokratskih snaga Mustafa Bali.

SDF je osvojio enklavu podržavan američkim zračnim udarima, a val civila pobjegao je s područja koje je pripadalo  'kalifatu' Islamske države, zajedno s poraženim džihadistima koji su se pokušavali sakriti među njima. Izbjeglo je ukupno oko 60 tisuća ljudi.

Sirijski veleposlanik pri UN-u Bašar Džafari u petak je ustvrdio da Islamska država nije gotova u Siriji poručivši da se protiv nje istinski bore vlada u Damasku uz potporu Rusije i Irana a ne SAD.

Ipak, pad Baguza je velika prekretnica u borbi protiv džihadističke skupine koju već više od četiri godine vode brojne lokalne i globalne snage, neke od njih zakleti neprijatelji.

Premda pripadnici Islamske države i dalje drže male džepove u zabačenim pustinjskim područjima u središtu Sirije i skrivaju se kao podzemne ćelije 'spavača' u iračkim gradovima spremni izvoditi nove napade, njihova vladavina na tom području je gotova.

Islamska država potekla je iz frakcije Al Kaide u Iraku koja je iskoristila sirijski građanski rat kako bi osvojila teritorij i odvojila se od globalne džihadističke organizacije. Padom Baguza došao je svome kraju projekt koji je iz velike džamije u Mosulu 2014. pokrenuo Abu Bakr al-Bagdadi iskoristivši kaos u regiji da se proglasi kalifom. Uspostavio je vlast sa sudovima, valutom i zastavom, a njegov 'kalifat' se na svojem vrhuncu protezao od sjeverozapadne Sirije gotovo do Bagdada, obuhvaćajući gotovo dva milijuna stanovnika.

Proizvodnjom nafte, iznudama i krijumčarenjem starina financiran je projekt koji je obuhvaćao pokolj nekih manjina, javne prodaje zarobljenih žena, groteskna kažnjavanja manjih prijestupa i ritualna ubojstva talaca. 

No njihova vladavina terora nad manjinama i drugim njihovim neprijateljima, obilježena pokoljima, spolnim ropstvom i odsijecanjima glave taocima, izazvala je snažan međunarodni vojni odgovor koji ih od 2015. potiskuje s njihovih područja.

Većina boraca koji su pobjegli iz Baguza su stranci od kojih su tisuće bile privučeni Bagdadijevim obećanjem nove džihadističke utopije na području Iraka i Sirije kojom bi se ukinule nacionalne granice.

Sudbina džihadista, kao i njihovih obitelji, problem je za strane vlade i malo ih je spremno primiti svoje građane koji su obećali vjernost organizaciji koja se kune da će ih uništiti, a koje bi se teško moglo kazneno goniti. SDF ih ne želi držati unedogled.

Bagdadijeva sudbina također je nepoznata. On je vođa Islamske države od 2010., kada je još bila podzemni ogranak terorističke mreže al Kaide u Iraku.

Sposobnost Islamske države za strateško povlačenje u teškim vremenima, nakon čega se ponovno vraća kada se okolnosti promijene, potaknula je mnogobrojna upozorenja da njezin poraz ne znači i kraj njezine prijetnje u regiji.

Islamska država pretrpjela je velike poraze 2017., kada je Irak oslobodio Mosul, SDF njezin glavni grad Raku u Siriji, a sirijska vlada potisnula je istočno prema Eufratu.

No u Iraku je počela koristiti gerilsku taktiku, u cilju potkopavanja vlade u Bagdadu. Također je preuzela odgovornost za niz bombaških napada u područjima na sjeveroistoku Sirije koja drži SDF, uključujući jedan prije dva mjeseca u kojem su poginula četvorica Amerikanaca.

Napad se dogodio ubrzo nakon što je američki predsjednik Donald Trump obećao da će se povući, ustvrdivši da je Islamska država već poražena, što je uznemirilo saveznike i dovelo do ostavke ministra obrane Jima Mattisa.

Turska, koja najsnažniji element SDF-a, kurdski YPG, smatra teroristima, zaprijetila je velikom ofenzivom u sjevernoj Siriji kako bi ih potisnula.

Američki general Joseph Votel, čelnik Središnjeg zapovjedništva koji nadzire američke snage na Bliskom istoku, rekao je prije mjesec dana da će kraj 'kalifata' u regiji dovesti do nastanka raspršenije mreže gerilskih boraca kojima će biti teže ući u trag.

Džihadisti u Afganistanu, Nigeriji i drugdje i dalje su nepokolebljivo vjerni Islamskoj državi i zapadne obavještajne službe smatraju da bi njihovi sljedbenici na Zapadu mogli planirati nove napade.