Iran krivi SAD za destabilizaciju u zemlji; prosvjedi protiv vlasti ne jenjavaju

Smrt te 22-godišnje iranske Kurdinje 16. rujna potaknula je najveći val prosvjeda i nasilja u Islamskoj Republici u zadnje tri godine. Djevojku je tri dana ranije uhitila moralna policija u Teheranu zbog, kako je rekla, kršenja strogih pravila odijevanja koja vrijede za žene u Islamskoj Republici, a zahtijevaju pokrivanje glave.

Od tada djevojke, studentice i učenice predvode prosvjede na kojima izvikuju slogane protiv vlade, pale marame i na ulici se sukobljuju sa sigurnosnim snagama.

"Žena, život, sloboda" - slogan prosvjednog pokreta - ponovno se čuo u noći na četvrtak u Bukanu, na sjeverozapadu, gdje su prosvjednici spalili iransku zastavu, vidi se na video snimci koju je pregledao AFP.

Prosvjedni pokret u Iranu potaknuo je skupove potpore u mnogim gradovima svijeta te američke i europske sankcije protiv iranskih čelnika umiješanih u gušenje prosvjeda u kojima su poginuli desetci ljudi, a stotine su uhićene.

Iranski režim je u četvrtak još jednom napao SAD, optuživši svog zakletog neprijatelja da je odgovoran za ovakvu situaciju: "Washington i njegovi saveznici provode politiku destabilizacije koja je osuđena na neuspjeh", rekao je ultrakonzervativni predsjednik Ebrahim Raissi.

Jačanje represije

U gušenju prosvjeda dosad je poginulo najmanje 108 ljudi, navode nevladine organizacije. Hitci i suzavac ponovno su se ispaljivali na prosvjednike koji su u noći sa srijede na četvrtak izašli na ulicu diljem zemlje, pa tako u Isfahanu, Mahdadu, Raštu, Sagezu (rodnom gradu Amini) i u glavnom gradu Teheranu.

Na internetskim snimkama vide se prosvjednici koji se sukobljuju s policijom koja ih pokušava uhititi, ali ponekad mora bježati pred prosvjednicima.

Kako je objavila nevladina organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu, ovog tjedna prosvjedima su se pridružili radnici u energetskom sektoru pristupivši štrajku u petrokemijskoj tvornici u Asalujehu, Abadanu i Bušehru.

Kako bi smirile prosvjede iranske vlasti su onemogućile pristup društvenim mrežama, napose Instagramu i WhatsAppu te pokrenule kampanju masovnih uhićenja, pojačavajući represiju.