STOTINE JE UBIJENIH

Iran ukida moralnu policiju i preispitat će zakon o obveznom nošenju marama nakon prosvjeda!

Autor

lš/h

Iran je priopćio da će preispitati desetljećima star zakon koji od žena zahtijeva pokrivanje glave, dok se bori da uguši više od dva mjeseca prosvjeda povezanih sa strogim kodeksom odijevanja.

04.12.2022. u 11:03
Ispiši članak

Prosvjedi su preplavili Iran nakon smrti 16. rujna u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje Iranke kurdskog podrijetla koju je ćudoredna policija uhitila zbog navodnog kršenja tog šerijatskog zakona. Prosvjednici su palili pokrivala za glavu i uzvikivali protuvladine slogane.

Od smrti Amini sve veći broj žena ne nosi hidžab, posebno u modernom sjevernom dijelu Teherana. "I parlament i pravosuđe rade (na pitanju)" treba li zakon izmijeniti, rekao je u subotu iranski državni odvjetnik Mohamad Džafar Montazeri.

On, prema novinskoj agenciji ISNA, nije precizirao što bi se u zakonu moglo promijeniti odlukom ta dva tijela, koja su u većinskim rukama konzervativaca. Tim za reviziju sastao se u srijedu s parlamentarnom komisijom za kulturu "i rezultati se očekuju za tjedan ili dva", rekao je glavni državni odvjetnik.

Predsjednik Ebrahim Raisi u subotu je rekao da su temelji iranske republike i islama zapisani u ustavu. "Ali postoje metode provedbe ustava koje mogu biti fleksibilne", rekao je u televizijskom obraćanju.

Hidžab je postao obavezan za sve žene u Iranu u travnju 1983., četiri godine nakon Islamske revolucije kojom je svrgnuta monarhija koju je podržavao SAD. To ostaje vrlo osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj konzervativci inzistiraju da bi hidžab trebao biti obvezan, dok reformisti to žele prepustiti individualnom izboru.

Stotine ubijene

Nakon što je zakonom hidžab postao obavezan, s promjenom normi odijevanja postalo je uobičajeno vidjeti žene u uskim trapericama i širokim, šarenim maramama. Ali u srpnju ove godine Raisi, ultrakonzervativac, pozvao je na mobilizaciju "svih državnih institucija za provedbu zakona o nošenju marama".

Međutim, mnoge su žene nastavile kršiti pravila. U rujnu je glavna iranska reformistička stranka pozvala na ukidanje zakona o obveznom hidžabu. Unija islamske narodne stranke Irana, koju su osnovali rođaci bivšeg reformističkog predsjednika Mohamada Hatamija, u subotu je zatražila od vlasti da "pripreme zakonske elemente koji utiru put za ukidanje zakona o obveznom hidžabu".

Oporbena skupina također poziva Islamsku republiku da "službeno objavi kraj aktivnosti ćudoredne policije" i "dopusti mirne demonstracije", stoji u priopćenju.

Iran optužuje svoje zaklete neprijatelje Sjedinjene Države i njegove saveznike, uključujući Britaniju, Izrael i kurdske skupine izvan zemlje, za poticanje uličnih prosvjeda koje vlada naziva "neredima". General iranske Islamske revolucionarne garde ovaj je tjedan, prvi put, rekao da je više od 300 ljudi izgubilo živote u nemirima od smrti Amini.

Najviše iransko sigurnosno tijelo, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u subotu je priopćilo da broj ljudi ubijenih tijekom prosvjeda "prelazi 200". Državna novinska agencija IRNA, navodi da ta brojka uključuje sigurnosne službenike, civile i "separatiste", kao i "izgrednike".

Nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu u utorak je priopćila da su najmanje 448 ljudi "ubile sigurnosne snage u prosvjedima koji traju širom zemlje".

Dužnosnik UN-a zadužen za ljudska prava Volker Turk rekao je prošli tjedan da je 14.000 ljudi, uključujući djecu, uhićeno u gušenju prosvjeda.

Kampanja uhićenja obuhvatila je sportaše, slavne osobe i novinare. Među zadnjim osobama koje su uhićene bila je filmska zvijezda Mitra Hajjar, koja je u subotu privedena u svom domu, prema reformističkim novinama Shargh.

Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je da je osim ljudskih žrtava nasilje uzrokovalo štetu koja se procjenjuje na trilijune riala (milijune dolara).

Državni odvjetnik: Iranska ćudoredna policija raspuštena

"Iranska ćudoredna policija, uglavnom odgovorna za provođenje kodeksa odijevanja žena, raspuštena je", objavio je u nedjelju glavni državni odvjetnik, a prenijela njemačka novinska agencija dpa.

"Ćudoredna policija raspuštena je, ali će se pravosudna vlast nastaviti baviti tim društvenim izazovom", citirao je list Shargh glavnog državnog odvjetnika Mohameda Džafara Montazerija.

Nisu navedeni nikakvi detalji o okolnostima ili provedbi odluke.

Režimski kritičari su sa strahom reagirali na tu objavu.

Problem nije u ćudorednoj policiji, već u zahtjevu za nošenjem pokrivala za glavu, Tweetao je jedan perzijski aktivist.

"Žene se moraju slobodno kretati bez marama", rekao je, napominjući da bi to bio "samo prvi korak".

Promatrači kažu da, iako raspuštanje ćudoredne policije ne znači kraj obveznog nošenja marama, ono predstavlja značajan korak u uspjehu ženskog pokreta u Iranu.

Prosvjedi disidenata diljem zemlje, potaknuti uhićenjem koje je provela ta policija, traju više od dva mjeseca.

22-godišnja iranska Kurdkinja, Mahsa Amini, uhićena je sredinom rujna zbog kršenja islamskog pravila odijevanja. Rečeno je da joj je nekoliko pramenova kose ispalo ispod pokrivala poznatog kao hidžab.

Amini je umrla u policijskom pritvoru samo nekoliko dana nakon uhićenja, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje protiv režima.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.