Inzko ipak neće koristiti svoje ovlasti za nametanje novog izbornog zakona

"Nemam namjeru koristiti bonske ovlasti,  nemam za to ni podršku međunarodne zajednice. Mislim da su domaća rješenja najbolja, naravno ako su dobra, jer ona i najdulje traju", rekao je Inzko, koji je u četvrtak u Europskom parlamentu sudjelovao na sastanku neformalne skupine Prijatelji Bosne i Hercegovine, koju predvode zastupnici Jozo Radoš i Jasenko Selimović.

 Inzko dodaje kako je činjenica da bonske ovlasti još uvijek postoje, ali da ih ne namjerava koristiti.

Inzko kaže da su mediji u BiH pogrešno u srijedu citirali njegovu izjavu, po kojoj je ispalo da namjerava koristiti bonske ovlasti. Bonske ovlasti uvelo je Vijeće za provedbu mira (PIC) kako bi Visoki predstavnik mogao osigurati provedbu Daytonskog sporazuma i spriječiti opstrukciju. Najviše tih ovlasti koristio je Pady Ashdown, dok u zadnjih šest godina uopće nisu korištene.

"Ja doista želim da se ovih nekoliko preostalih tjedana iskoristi kako bi se našlo rješenje za provedbu odluke Ustavnog suda u predmet Ljubić. Ta se presuda mora implementirati jer su odluke Ustavnog suda obvezujuće i konačne i stoga sam od početka govorio da se to mora provesti", rekao je Inzko.

 Ustavni sud je u predmetu Ljubić proglasio neustavnom odredbu izbornog zakona po kojoj u Domu naroda iz svake županije mora biti  najmanje jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda. S obzirom na to da u nekim županijama gotovo uopće nema Hrvata ili ih ima u vrlo malom broju, to su koristile bošnjačke stranke i u hrvatski klub u Domu naroda slale predstavnike koji su izjasnili kao Hrvati, ali su slijedili politiku tih stranaka. 

Inzko je rekao da je njegov ured pripremio dva moguća prijedloga novog izbornoga zakon o kojem se trenutačno pregovora. Taj proces vode Sjedinjene Države i EU u suradnji s političkim strankama u Federaciji BiH.

Prvi prijedlog predviđa uspostavu neke vrste elektorskog tijela, koje bi onda biralo kojih će 17 Hrvata, 17 Srba i 17 Bošnjaka ući u Dom naroda. Inzko kaže da bi po tom prijedlogu trebalo riješiti pitanje kako popuniti srpski nacionalni klub jer nema 17 Srba koji su izabrani u županijskim skupštinama te dogovoriti pojedinosti kako se puni to elektorsko tijelo.

Drugi model predviđa zadržavanje načela da iz svake županije bude najmanje po jedan predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda, s tim da bi se trebao odrediti prag, primjerice ako neki narod u jednoj županiji ima manje od tri posto stanovništva, tada ta županija ne imala predstavnika tog naroda.

  "To su dva modela, a sada je na Amerikancima i EU koji vode taj proces da se domaćim političarima dogovore", rekao je Inzko.

Hrvatski zastupnik Jozo Radoš kaže da Inzko svojom najavom da neće koristiti bonske ovlasti stvara dodatni pritisak na političke aktere u BiH. "Oni moraju postići taj dogovor jer bez toga doista je veliko pitanje što će biti s funkcionalnošću i stabilnošću BiH. Prijeti opasnost još jedne krize na sve ove poteškoće koje BiH već ima", kaže Radoš.

Izborni zakon trebao bi se dogovoriti šest mjeseci prije izbora koji su predviđeni u listopadu. Bez novog izbornog zakona doći će u pitanje provedba izbornih rezultata.
Inzko je u svom istupu na sastanku Prijatelja Bosne i Hercegovine osim izbornog zakona naveo više primjera koji zemlju ne vode u dobrom smjeru.

Pri tome je spomenuo kontakte predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pitanje naoružavanja policije u RS-u dugim cijevima, zatim zapaljivu retoriku. Rekao je da je "jedan gospodin spominjao rat".

Sudionici u raspravi istaknuli su kao veliki uspjeh samu činjenicu da je BiH uspjela predati odgovore na upitnik Europske komisije i to nakon 14 mjeseci, dok je drugim zemljama trebala otprilike četiri do šest mjeseci.

Predstavnik Europske komisije zadužen za BiH Georg Ziegler kaže da će Komisija pristupiti izradi mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU čim prouči odgovore na upitnik. Dodao je da će vjerojatno biti dodatnih pitanja. 

Dodatna pitanja mogu biti ponovno veliki problem za BiH jer je zbog složenog postupka usuglašavanja stajališta teško doći do kompromisnog rješenja.

Ziegler je upozorio da ne treba stvarati iluzije da će BiH odmah po predaji odgovora na upitnik dobiti kandidatski status. Rekao je da će Vijeće EU-a vjerojatno odrediti ključne političke prioritete koje će trebati ispuniti za kandidatski status. Spomenuo je da je Albaniji trebalo četiri godine za dobivanje kandidatskog statusa, a imala je 12 ključnih prioriteta za provedbu.