ICTY potkraj godine završava s radom, evo njegovog povijesnog značenja

Dužnosnici su, na početku trodnevne međunarodne konferencije posvećene nasljeđu Haaškog tribunala, ustvrdili da je taj sud pokazao kako uz odlučnost međunarodne zajednice nema tog političkog i vojnog lidera koji ne može biti procesuiran ako je odgovoran za ratne zločine.

Predsjednik ICTY-a Carmel Agius kazao je kako je riječ o posljednjoj takvoj konferenciji pa je stoga smatra posebnim događajem, tim prije jer je okupio nekoliko stotina sudionika iz regije i svijeta.

"Ovo je vrhunac zadnje godine postojanja ICTY-a", kazao je Agius dodajući kako mu je osobno iznimno važno zadržati interes za nasljeđe Haaškog tribunala.

Uspostavu Haaškog tribunala 1993. godine, kada su ratovi na Balkanu još trajali, Agius je opisao kao dovođenje na pozornicu međunarodne pravde inovativnog instrumenta, a sve zbog šoka da su se grozni zločini mogli događati u Europi manje od pedeset godina nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

"Nitko u to vrijeme nije mogao znati kako će točno ICTY funkcionirati, kao što nije mogao predvidjeti ni sva postignuća ili izazove", kazao je Agius pojašnjavajući kako su mnogi predviđali propast tog projekta, većina procesuiranje tek manje skupine odgovornih, no nitko nije mogao zamisliti da će se svi optuženi, njih 161, suočiti s pravdom.

ICTY je do danas zaključio postupak protiv 154 optužena, pri čemu je njih 83 osuđeno, 19 je oslobođeno optužbi, dok su u 37 slučajeva optužnice povučene ili su optuženi umrli, a 13 slučajeva je proslijeđeno nacionalnim sudovima.

Riječ je slučajevima koji se odnose na zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja rata te teške povrede ženevskih konvencija.

U BiH još 5.000 predmeta ratnih zločina

Prije nego što sud okonča svoj rad očekuje se izricanje pravomoćne presude u slučaju šest Hrvata iz BiH predvođenih Jadrankom Prlićem, kao i prvostupanjska presuda bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću.

Agius je potvrdio kako je svjestan brojnih kritika na račun ICTY-a no istaknuo je kako one odražavaju generalno nerazumijevanje mandata suda koji je bio ograničen u samom startu.

"Tribunal nije imao zadaću raditi na pomirenju u regiji niti suditi svima koji su počinili zločine. Mandat je bio suditi onima koji su najodgoroniji za te zločine i da se na taj način doprinese održavanju mira u regiji", kazao je predsjendik Haaškog tribunala.

Po njegovu sudu najvažnija je pionirska uloga Tribunala u borbi protiv nekažnjivosti.

"ICTY je pokazao da je  moguće privesti pravdi najodgovornije i da suđenja za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti jesu moguća i da nitko nije imun od odgovornosti", kazao je malteški sudac.

Sada je pak, kako je konstatirao, ključno pitanje kako iskustva ICTY-a iskoristiti u interesu pravosuđa u državama jugoistočne Europe, koja sada imaju zadaću procesuirati na tisuće preostalih slučajeva nižerangiranih počinitelja.

Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammerz, koji također drži kako su uspjesi Tribunala očevidni, podsjetio je kako samo u BiH još pet tisuća predmeta ratnih zločina čeka procesuiranje što dovoljno ilustrira obujam posla koji je preostao.

Stoga je, kako je istaknuo, važno da su već sada u ured haaškog tužitelja integrirani tužitelji iz Hrvatske, BiH i Srbije, kao i da će za lokalnim pravosuđima biti dostupna opširna dokumentacija ICTY-a koja sadržava dokaze o počinjenim zločinima.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da nastavi podupirati rad tužitelja u regiji jer se vladavina zakona i borba za pravdu ne smije žrtvovati zbog "viših" političkih ciljeva.

"Više od 20 godina djelovanja ICTY-a pokazuje da je najteže pitanje politička suradnja", kazao je Brammertz upozoravajući kako je baš politička klima još uvijek zapreka učinkovitijem djelovanju pravde.

Brammerz: Komentari političara često ometaju rad pravosuđa

Zaključio je kako su komentari političara često takvi da ometaju rad pravosuđa, a jasan dokaz tomu je glorificiranje ratnih zločina i zločinaca.

"Meni je to osobno najveće razočarenje. Tu situaciju treba hitno rješavati jer je nemoguće zamisliti da netko vidi kao junake osobe odgovorne za kampanje etničkog čišćenja", kazao je Brammertz  upozoravajući kako nijekanje zločina i revizionizam hrane regionalnu nestabilnost i podrivaju odnose među državama.