Hrvatskom korpusu u BiH spremaju se sankcije: 'Čović je otišao predaleko'

"Svi oni koji na bilo koji način pomažu onima koji su na 'crnoj listi' će također biti pogođeni tako što će, najvjerovatnije, biti stavljeni na američku 'crnu listu", kazao je Hadrović, ali i istaknuo da tu nije samo riječ o ljudima oko Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republike Srpske koji se na crnoj listi nalazi već neko vrijeme.

Hadrović kaže da se sankcijama biti izloženi i ljudi, koji se nalaze, u tzv. "bošnjačkog i hrvatskom korpus. Što se tiče Dodika, on je označen i od strane obavještajnih struktura kao netko tko je prijetnja miru i stabilnosti u BiH, ali i čitavoj regiji: "Samim time je označen kao netko tko će morati završti svoju političku karijeru".

"Na koji će način doći do toga, to su sad finese. Ali da je on krenuo nizbrdo, to govori njegov govor tijela. Kod svakog njegovog obraćanja javnosti je apsolutno vidljiva nervoza koju on nosi u sebi", dodao je Hadrović te se osvrnuo na značaj ojačanih snaga NATO-a u BiH kroz operaciju Althea.

FOTO: HINA/TANJUG/VLADIMIR ŠPORČIĆ

'Dragan Čović je otišao predaleko'

"Znači sve te mjere koje su trebale, sa sigurnosnog aspekta, da budu odrađene, one su odrađene. Nitko se ovdje ne zavarava da će SAD mirno gledati bilo kakav napad na teritorijalni integritet i suverenitet BiH", kazao je Hadrović, prenosi Oslobođenje, navodeći kako je to rekao i sam ambasador Sjedinjenih Država u Sarajevu Michael Murphy prije prije nekoliko dana.

Kada su u pitanju moguće sankcije protiv osoba iz Federacije BiH, Hadrović kaže da nitko za sada ne može reći točno koja su to imena, ali je istaknuo da su to obično oni ljudi koji su povezani s korupcijom i kriminalom. Govoreći o događajima unutar tzv. "hrvatskog korpusa", kaže da je "Dragan Čović otišao predaleko" kada je udario na strateški američki projekt, na južnu plinsku interkonekciju.

"To je bio izravan napad i izravno povezivanje njega s ruskim interesima, bez obzira imao ih on ili ne. To je bilo u korist ruskog plina u BiH, u korist ruskih ekonomskih interesa, umjesto strateških interesa BiH", rekao je Hadrović. Projekt plinskog povezivanja s Hrvatskom je projekt koji uključuje izgradnju plinovoda Južne plinske interkonekcije, a to je strateški važno za BiH kako bi se oduprla ovisnosti o Rusiji, složni su analitičari, međutim, nesuglasice su nastale na pitanju tko će upravljati projektom. 

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Suprotstavljanje američkoj administraciji

Američka administracija inzistira da taj projekt izgradi i njime upravlja kompanija Bh. Gas, sa sjedištem u Sarajevu, dok hrvatski politički predstavnici iz BiH smatraju kako bi taj projekt trebala realizirati posve nova kompanija sa sjedištem u Mostaru. Zbog toga se u nekoliko navrata hrvatski čelnik iz BiH Dragan Čović našao na meti osuda američkih dužnosnika.

Na stranu Čovića stali su i sam hrvatski premijer Andrej Plenković, ali i prvi čovjek hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, poručivši da se treba uzeti u obzir argumentacija hrvatske strane, a što se tiče same državne firme u Bh. Gas, prati ga glas da je gubitaš i opterećen korupcijom, a kritike idu toliko daleko da ga se povezuje s malignim utjecajem Rusije, Irana i Turske.

FOTO: HINA/Mladen Volarić

Bh. Gas izgubio spor

Naime, mađarski plinski operater FGSZ, preko kojega je BiH do 2021. dobivala plin, tužio je Bh. Gas pred Arbitražnim sudištem u Zuerichu tražeći odštetu zbog njihove odluke o jednostranom raskidu opskrbe plinom i prijelazom na Turski tok, projekt ruskog Gazproma i Turske. Spor je izgubljen prošli mjesec, odnosno, kompanije Bh. Gas i Energoinvest, u vlasništvu Federacije BiH, izgubile su arbitražni spor FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom platiti 11,16 milijuna dolara. 

Amerikanci napadaju Čovića, a sada isplivala neugodnost: 'Izloženi su malignom utjecaju Rusije'

Arbitražni sud je prihvatio argumentaciju mađarskog plinskog operatera da im je jednostranim raskidom ugovora iz 2021. Bh Gas nanio štetu. Ugovor o opskrbi plinom vrijedio je do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je do 2021. dobivala ruski plin plinovodom preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, a od tada je plin dobivala Turskim plinovodom, koji je zajednički projekt ruskog Gazproma i Turske.