Hrvatskoj susjedna zemlja uvodi radno vrijeme od sedam sati: 'Pronađen je model'

Spajić je kazao je da je, nakon opsežnih razmatranja, pronađen model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci. Za idući tjedan najavio je široke konzultacije sa socijalnim partnerima, gdje će se, kako je rekao, iskristalizirati konačna verzija te reforme. Namjera je, kaže Spajić, da se kroz široke konzultacije provede jedna od najvećih reformi u području rada u Crnoj Gori, koja ima za cilj unaprjeđenje kvalitete života građana i "više vremena za obitelj, ali i učinkovitiji i produktivniji rad".

Iz crnogorske Unije poslodavaca (UPCG), s druge strane, tvrde da ne postoje uvjeti za radno vrijeme od sedam sati. "Mi u startu nismo prihvatili tu ideju jer smatramo da je preuranjena, da je donesena bez ozbiljne procjene utjecaja na crnogorsko gospodarstvo, za koje znamo da ima velike i brojne probleme, a jedan od ključnih problema je kronični nedostatak radne snage", izjavila je Suzana Radulović iz UPCG-a.

Nakon opsežnih razmatranja kako da pronađemo model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci, možemo konstatovati da smo blizu rješenja u vezi uvođenja sedmočasovnog radnog vremena.

Od početka naredne sedmice ministarka Naida Nišić rukovodiće razgovorima u okviru… pic.twitter.com/D54bxabmNq

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) May 23, 2025

Sedmosatno radno vrijeme predizborno obećanje

U Uniji slobodnih sindikata kažu da razumiju otpor gospodarstva, ali smatraju da Crna Gora mora krenuti u tom smjeru. "Vlada nije ispoštovala prvotni rok, ali na nama je da se potrudimo da što prije – ne čekajući kraj mandata ove vlade – sjednemo za stol i pronađemo modalitete. Ako dođe do razgovora, siguran sam da ćemo pronaći model koji će zadovoljiti sve tri strane", izjavio je Srđa Keković iz Unije sindikata.

Uvođenje sedmosatnog radnog vremena jedno je od predizbornih obećanja Spajićevog pokreta Europa sad. Njegova populistička vlada prethodno je ispunila obećanja dana umirovljenicima i povećala minimalnu mirovinu na 450 eura, dok je obećanje da će prosječna plaća u Crnoj Gori iznositi tisuću eura ispunjeno krajem prošle godine. Ipak, njegovi kritičari tvrde da su povećanja nerealna i na štetu crnogorskog proračuna, te da do kraja godine postoji mogućnost velikog deficita, budući da se povećanje plaća realiziralo smanjenjem obveznih poreza koje su poslodavci morali uplaćivati u crnogorski proračun.

Crna Gora će dobiti organizaciju EU-Western Balkans samita za 2026! Prije zatvaranja svih poglavlja imaćemo lidere svih EU zemalja u Crnoj Gori da ih pridobijemo ljepotom naše zemlje i ljudi🇲🇪❤️ pic.twitter.com/7fBZcUju5O

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) May 23, 2025

Populističkim obećanjima pridobio birače

Prema najnovijoj analizi Ministarstva financija Crne Gore, u prvom kvartalu 2025. godine ostvaren je deficit konsolidiranih javnih financija u iznosu od 81,1 milijuna eura, odnosno 1,0 posto procijenjenog BDP-a. Crnogorski premijer Milojko Spajić dio je političke strukture koja je 2020. na izborima po prvi puta nakon 30 godina smijenila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića.

Orban u nenajavljenom posjetu Vučiću: Dogodio se dan nakon jasne poruke Europe Srbiji

U prvoj vladi nakon političkih promjena Spajić je bio ministar financija koji je osmislio projekt Europa sad, kojim su minimalne plaće u Crnoj Gori povećane sa 222 na 450 eura. Kasnijim, također populističkim obećanjima, pridobio je povjerenje birača u Crnoj Gori, a njegov Pokret Europa sad pobijedio je na parlamentarnim izborima prije dvije godine. Zajedno s prosrpskom desnicom te albanskim i bošnjačkim nacionalnim strankama formirao je vladu.