Macronov govor podijelio hrvatske europarlamentarce

Željana Zovko (EPP), je kazala da nije baš impresionirana Macronovim govorom na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, posebice onim dijelom koji se odnosi na daljnje proširenje Europske unije.

Očekivala je, kaže Zovko, da će francuski predsjednik dati potporu tom procesu proširenja.

"To mu je spočitnuo i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i upozorio ga da Francuska mora imati veće i jače ambicije, jer ukoliko ne dođe do proširenja na zapadni Balkan ne možemo ni očekivati mir u tom području", kazala je Zovko.

Ivan Jakovčić (ALDE) je kazao da je Macron potvrdio svoju potpunu europsku opredijeljenost što znaci da europska ideja i jačanje Unije imaju jasnu budućnost, no smatra da njegov stav o proširenju na Zapadni Balkan nije najbolji.

"Svim državama treba dati mogućnost ulaska u EU čim ispune 'domaću zadaću', a ne čekati produbljenje EU-a! To ne ide zajedno, kako to Macron govori", kazao je Jakovčić.

Za zastupnika Davora Škrleca (Zeleni), radi se o "jednoj vrlo realnoj izjavi".

"On je rekao da postoji geostrateški rizik da se zapadni Balkan približi Turskoj ili Rusiji, ali da s obzirom da je u EU trenutno destabilizirano funkcioniranje s 28, odnosno 27 članica, teško da se može reći  da bi sadašnjom konfiguracijom EU-a i raspodjelom moći unutar institucija Unije mogli funkcionirati jednako dobro s 32 članice", kazao je Škrlec.

"Ne srljati, kao guske u magli kao što je rekao Stjepan Radić, već prvo srediti stvari u svojoj kući nakon izlaska Velike Britanije iz članstva, pa onda, ako treba, donijeti i novi ugovor na temelju Lisabonskog i u međuvremenu ulagati u države zapadnog Balkana da se što bolje i brže približe standardima EU-a kako se ne bi doživjela sudbina i Bugarske, Rumunjske i Hrvatske", dodao je Škrlec.

Za zastupnika Tonina Piculu Emannuel Macron jest reformist, prije svega liberalni političar koji liberalnu agendu želi produbiti, ali da on dosege svojih reformi vidi u okviru postojeće Europske unije, "minus Ujedinjena Kraljevina".

"Možemo očekivati jednu vrstu političkog trenja između onih koji bi EU širili, ali ne zato što su zaljubljeni u narode zapadnog Balkana već slijedeći Junckerovu tezu da o zajedničkim granicama i njihovoj zaštiti možemo samo zajednički odlučivati. Tu je onda Macron koji smatra da EU teško funkcionira i s 28, a kamoli 32 članice", kazao je Picula.

Nadalje, Picula Macrona uspoređuje s nekadašnjim američkim predsjednikom Billom Clintonom na početku mandata.

"Obojica su zagovornici tzv. humanitarnog interveniranja, ako treba i oružanim putem, u onim sredinama koje teško krše ljudska prava i ugrožavaju fizičku egzistencije ljudi. Da, ali ako ste spremni na humanitarnu intervenciju i spremni ste braniti međunarodni poredak i ljudska prava, morate onda doista biti spremni snositi posljedice za takvo djelovanje", rekao je Picula.

Što će se desiti, pita se eurozastupnik, ako krene novi migratorni val i ponovo zapljusne EU. 

"A ti ljudi mogu jedino doći preko zapadnog Balkana i pitam se da li će onda Europa po drugi puta izložiti taj prostor neadekvatnoj, političkoj, gospodarskoj, financijskoj i ostaloj potpori te iste EU koja je s punim pravom odlučila zajednički djelovati kako bi zaštitila humanitarno pravo tamo gdje ugroženo", rekao je Picula. 

Smatra da je današnjim istupom Macron opravdao nadu zagovornika liberalne demokracije, ali mu se čini da je ostao nedorečen, ili kontradiktoran, nudeći sredstva kojima bi se ta politička agenda onda trebala razvijati.

Ruža Tomašić (ECR) ističe kako EU krasi raznolikost te su zato univerzalna rješenja krojena prema potrebama velikih osuđena na propast, a da se Macronova reformska agenda "temelji upravo na takvim rješenjima".

Marijanu Petir (EPP)  nije zadovoljio istup francuskog predsjednika glede pitanja Sirije te napominje kako "opredjeljenje za čovjeka i vrijednosti treba pokazati na djelu, a ne samo na riječima“.

Dubravka Šuica (EPP) ocjenjuje kako su u "raspravi s francuskim predsjednikom Macronom potvrđeni naši prioriteti: sigurnost za europske građane, zaštita naših granica, borba protiv terorizma, rast eurozone i zajednička obrana".  "Ne smijemo odustati od europskog identiteta koji predstavlja više od zajedničkih vrijednosti, on je temelj na kojem je izgrađena naša kultura i zajedništvo", poručuje Šuica.