Hrvatski konzul nakon ročišta: Djecu čuva policija, teško je reći kada će Hrvate pustiti van

"Sukladno informacijama kojima smo raspolagali od petka popodne, u ponedjeljak se potvrdilo da je sudsko ročište odgođeno zbog odsutnosti suca. Kolike su šanse da izađu iz pritvora danas? Na zadnjem ročištu koje je održano 12. prosinca, sud je naložio četiri uvjeta koja su hrvatski državljani trebali ispuniti. Samo ispunjavanje tih uvjeta se odužilo više nego što smo očekivali. Sva četiri uvjeta su ispunjena u petak u kasnim poslijepodnevnim satima i tada je sud izdao rješenje kojim im se dopušta da se brane sa slobode. Ta odluka se sada mora dostaviti u službe nadležne za imigracije i to je dostavljeno danas ujutro. Ta odluka je podloga da bi mogli regulirati boravak. Tijekom dana se očekuje postupanje po tom zahtjevu, a bojim se da je nezahvalno davati ikakvo mišljenje o očekivanju hoće li biti pušteni danas, sutra ili će potrajati još koji dan", rekao je. 

Dodao je da je stanje u zatvoru ispod svakog standarda koji se u Europi može zamisliti. 

"Važno je napomenuti da Zambija nema poseban infrastrukturni objekt za prihvat stranaca. Hrvati nisu bili smješteni u zatvoru nego u pritvorskoj jedinici. Muškarci i žene su od samog početka odvojeni, ali u principu su imali mogućnost da se jedno kraće vrijeme tijekom dana vide. To je bilo vrlo kratko i ograničeno, možda 15 ili 20 minuta. Oni nisu u ćelijama. Borave s drugim pritvorenicima. Prilikom prve posjete pritvoru sam utvrdio da je količina osoba prevelika za sam kapacitet pritvora. Nije uobičajeno i to što su osobe koje čekaju suđenje pomiješane s osuđenicima", kaže. 

Na pitanje ima li razgovora o izručenju u Hrvatsku, konzul kaže kako u okvirima međunarodnog kazneno postupovnog prava postoje mogućnosti ustupanja i preuzimanja kaznenog postupka, ali kako o tome još nije bilo govora. 

"Da bi do takvog nečeg došlo, treba biti ispunjen čitav niz uvjeta. Moje mišljenje je da se to ne može dogoditi na inicijativu Hrvatske nego bi Zambija trebala predložiti ustupanje postupka Hrvatskoj. Samo ustupanje i preuzimanje je vrlo kompleksno, a ovdje se primjenjuje anglosaksonski sustav prava i to kod njih nije uobičajeno", dodao je. 

Potvrdio je kako su Ministarstvo vanjskih poslova i naše nadležne službe napravile sve što je bilo u našoj mogućnosti.

"Ministar Goran Grlić Radman je osobno razgovarao s ministrom vanjskih poslova Republike Zambije. Odmah smo kontaktirali i delegaciju EU, a prilikom mog prvog boravka ovdje, otputovao sam u Lusaku i razgovarao o problemu hrvatskih državljana koji su tada bili pritvoreni bez podizanja optužnice. Isto tako mogu potvrditi da smo na najvišim razinama raspravljali o ovom slučaju, od New Yorka, Ženeve, Bruxellesa, Lusake, Pretorije... Važno je napomenuti da je naše postupanje ograničeno Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima, što znači da se ne možemo miješati u pravni postupak koji vodi druga država. Isto tako ne možemo tražiti njihovo puštanje iz pritvora", kaže. 

Otkrio je da i troškove boravka snose opštuženici i njihove obitelji. 

"Mi ćemo i dalje pratiti daljnji tijek postupka. Od početka smo tražili da se prema njima postupa čovječno, da se prema njima postupa bez ikakve diskriminacije, da im se osigura liječnička pomoć ako bude potrebna, da su ti prvi momenti njihovog pritvaranja bili iznimno stresni za sve njih i isto tako, tražimo da sam postupak bude pravičan. Osobno od početka pratim svaki korak zambijskih vlasti i sve što oni poduzimaju i mogu potvrditi da je dosadašnje postupanje bilo u okvirima i ovlastima koje im dodjeljuje zakon protiv trgovine ljudima", rekao je. 

Kaže i kako djecu nisu uspjeli posjetiti. 

"Smatraju se žrtvama. Imamo pouzdanu informaciju gdje se djeca nalaze. Ona nisu u sirotištu, ona su u čuvanom objektu pod stalnom policijskom zaštitom i posjet nije moguć", dodaje. 

Rekao je da oni kao konzulat nemju pouzdanih saznanja o vjerodostojnosti kongoanskih dokumenata o posvajanju, ali kao što je inicijalno bilo objavljeno, preliminarne istrage su pokazale da dokumenti koji su izdani u DR Kongu, a prije svega sudske presude, da nisu vjerodostojne.

"To je jedan od inkriminirajućih elemenata koje je DR Kongo istaknula. Treba se potvrditi tijekom postupka jesu li dokumenti koji su izdani u DR Kongu falsificirani. To je sada na državnom odvjetništvu. Nitko ne zna koje dokazne prijedloge će iznijeti na sljedećem ročištu. Sljedeće ročište je 6. veljače, a zatim 10. veljače", zaključio je.