Hrvatska se zalaže za ukidanje viza ukrajinskim državljanima

"Želim vrlo jasno poručiti da se Hrvatska zalaže za ukidanje viznog režima za ukrajinske državljane. Po meni je to odluka koju na razini EU-a treba donijeti što prije jer je Ukrajina ispunila sve uvjete koje je Komisija predstavila prije desetak mjeseci", rekao je Plenković u izjavi za novinare nakon sastanka.

Prema njegovim riječima, ta bi odluka "pridonijela i jačanju gospodarske suradnje, turističke suradnje, ukupnih odnosa i to ne samo s Hrvatskom nego i s drugim članicama EU-a".

Grojsman je rekao da novinarima kako očekuje da će "EU održati svoje obećanje i uvesti bezvizni režim za ukrajinske građane".

Plenković je također je rekao da će se založiti za nalaženje rješenja kako bi se omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine neovisno o rezultatu nizozemskog referenduma.

Nizozemci su u travnju ove godine na referendumu odbacili sporazum o pridruživanju Ukrajine EU, a nizozemski je premijer Mark Rutte izjavio da ga vlada namjerava poštivati rezultat iako je referendum bio savjetodavan.

Govoreći o mogućnostima gospodarske suradnje, ukrajinski je premijer kazao je da sje s Plenkovićem razgovarao i novom području suradnje, energetici.

"Zadovoljni smo da RH radi na tome da na svom teritoriju izgradi LNG terminal i mi smo vrlo zainteresirani da sudjelujemo u tom projektu jer bi na taj način mogli osigurati energetsku neovisnost naše države".

Zahvalio je Plenkoviću na osnivanju radne skupine koja bi Ukrajini dala mogućnost da iskoristi iskustva RH vezano za mirnu integraciju okupiranog teritorija, istaknuvši da je Ukrajini to jako važno u trenutačnoj situaciji".

Hrvatski premijer je kazao kako je uvjeren da je Ukrajini potreban mirni put reintegracije okupiranih teritorija. 

"Ovdje je nažalost poginulo veeć oko 10.000 ljudi i trebalo bi iizbjeći  gubitak života u budućnosti", istaknuo je.

Plenković je podsjetio da je Ukrajina bila prva zemlja članica UN-a koja je priznala neeovisnu Hrvatsku u prosincu 1991.

"To mi nikada ne zaboravljamo", istaknuo je.

Danas je treća godišnjica ustanka na Majdanu i Plenković je zajedno s Grojsmanom i predsjednikom države Petrom Porošenkom jutros odao počast u ime cijelog hrvatskog izaslanstva žrtvama koje su pale za europsku slobodu Ukrajine i demokraciju.

"Drago mi je da svoj angažman na europskom putu Ukrajine, koje sam intenzivno imao protekle dvije i pol godine kao bivši predsjednik parlamentarnog Odbora EP-a za pridruživanje između Ukrajine i EU-a, sada mogu nastaviti u kontekstu jačanja naših bilateralnih odnosa u ulozi predsjednika Vlade."

Naakon sastanka dvojice premijera potpisano je nekoliko sporazuma između dviju vlada. Radi se o sporazumu o suradnji u području sprječavanja katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica, protokolu o izmjenama i dopunama ugovora o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima te dodatnom protokolu ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja.

Stotinjak hrvatskih gospodarstvenika na formu u Kijevu, Burilović zadovoljan

Premijeri Hrvatske i Ukrajine otvorili su u ponedjeljak ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum, koji je izazvao veliko zanimanje poduzetnika iz obje zemlje i mogao bi rezultirati realizacijom konkretnih projekata.

Na forumu se okupilo stotinjak hrvatskih gospodarstvenika iz više od 60 tvrtki, među kojima su Podravka, Zvijezda, Dalekovod, Stražaplastika, Podravka, Adriadiesl i drugi, dok s ukrajinske strane ima i više od stotinu poduzetnika koji se nadaju da će pronaći mogućnosti suradnje i sklopiti poslove.

Premijer Andrej Plenković je u svom pozdravnom govoru govorio  o jačanju gospodarskih i trgovinskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske te istaknuo dugu prijateljsku suradnju dviju zemalja. Podržao je suradnju među poduzetnicima i rekao da očekuje realizaciju konkretnih projekata.

Po njegovim riječima, vrata suradnje su otvorena i Hrvatska je spremna graditi buduće gospodarske odnose u svim područjima, pa tako i u energetici.

Pozvao je sve ukrajinske tvrtke na hrvatskom tržištu da iskoriste mogućnosti Hrvatske jer je njezin zemljopisni položaj odskočna daska za ulazak na tržište EU od 50 milijuna stanovnika. Plenković je također ponudio punu podršku hrvatske vlade prilikom ulaganja.

Predsjednik HGK Luka Burilović je izrazio zadovoljstvo ovako velikim interesom i naglasio da neke hrvatske kompanije posluju već dugi niz godina na ukrajinskom tržištu gdje su stekle ugled pouzdanih partnera.

Ipak, razina suradnje nije na zadovoljavajućoj razini, zaključio je. Kao područja poboljšanja istaknuo je energetiku, graditeljstvo, turizam, prehrambenu industriju, tekstil i bankarstvo. S druge strane, Hrvatska može ukrajinskim poduzetnicima, rekao je, poslužiti kao vrata tržišta Europske unije od preko 500 milijuna ljudi.

"Ono što želim naglasiti jest da je Hrvatska, kao jedina zemlja koja je u isto vrijeme europska, podunavska, panonska i mediteranska, predstavlja vrata u središnju i istočnu Europu, a time i olakšan ulaz na europska i svjetska tržišta", rekao je Burilović. 

U posljednje dvije godine ukrajinski BDP se prepolovio te je samo u 2015. zabilježen njegov pad od 9,9 posto, a inflacija se popela na 43,3 posto. Međutim, kazao je Burilović, u nadolazećem razdoblju se očekuje pronalazak mirnog rješenja za ukrajinski sukob, kao i financijska pomoć i investicije, što će rezultirati gospodarskim rastom i jačom gospodarskom suradnjom.

Također je naglasio da je Ukrajina 26. najmnogoljudnija zemlja svijeta s oko 45 milijuna stanovnika, što je tržište desetak puta veće od hrvatskog.

Burilović očekuje da će primjena Ugovora o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine dugoročno povoljno utjecati na povećanje robne razmjene između RH i Ukrajine, no upozorava da je bitno u što skorijem roku normalizirati poslovanje.

"Stanje se stabilizira i unatoč otežanom poslovanju treba ulagati još veće napore u unapređenje suradnje jer naše tvrtke mogu puno toga ponuditi ovom tržištu. Uvjeren sam da će spremne dočekati i iskoristiti poboljšanje poslovne klime u Ukrajini", istaknuo je Burilović. 

Po njegovom mišljenju, pomaci u tom smjeru već su lagano vidljivi, a optimizam najviše ulijeva činjenica da je RH u prvih pola godine izvezla samo dva milijuna dolara manje robe nego u cijeloj 2015. kada je izvoz bio 13,49 milijuna američkih dolara. Iste je godine uvoz bio na razini od 32,56 milijuna dolara.

Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine smanjila deficit u robnoj razmjeni s Ukrajinom za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje u 2015.

Predsjednik Ukrajinske trgovinsko industrijske komore Genadij Čižikov ocijenio je da je posjet hrvatskog premijera i brojnog gospodarskog izaslanstva za Ukrajinu vrlo važan.

"Vidimo puno mogućnosti za suradnju u područjima brodogradnje, poljoprivrede i mnogim drugim. U ovom trenutku nama je važno otvoriti vrata za male i srednje poduzetnike", kazao je.

"Želimo snažnije i dugoročnije odnose između naših tvrtki prije svega u strojogradnji. Osim toga, Ukrajini i njezinim gospodarstvenicima je dragocjeno i iskustvo RH u približavanju Europskoj uniji", rekao je Čižikov ocijenivši da Ukrajina i Hrvatska mogu biti vrlo snažni partneri u Europi.

Nakon uvodnih govora održana je prezentacija hrvatskog turizma i tržišta nekretnina, a poslije su uslijedili razgovori između hrvatskih i ukrajinskih tvrtki oko izvoza hrvatskih proizvoda na ukrajinsko tržište na kojem ih gotovo uopće nema, osim nešto Podravkinih.