OVOGA SE TREBAMO SJETITI 2026. GODINE

Hrvatska je optimistična, ali ovo ih demantira: Zadnji smo, a košta oko 10 milijuna eura

Autor

bkk/h

Argentina, koja je s Hrvatskom i nizom drugih zemalja aktualan kandidat za ulazak u OECD, mogla bi ući u tu gospodarsku organizaciju za šest do osam godina, rekao je argentinski pregovarač s OECD-om Marcelo Scaglione u intervjuu za novine La Nacion.

18.02.2024. u 08:51
Ispiši članak

Dodao je da proces pristupanja, u kojem OECD trenutno ocjenjuje šest zemalja kandidata, košta zemlju oko 10 milijuna eura. OECD, osnovan  1961. godine, klub je 38 zemalja koje sebe nazivaju liberalnim demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju, na svojim sastancima raspravljaju o globalnim problemima, te objavljuju gospodarske analize i prognoze. OECD, sa sjedištem u Parizu, predlaže zemljama kakve ekonomske politike voditi.

"Potrebno je imati na umu da je samo 18 zemalja ušlo u tu oranizaciju u zadnjih 60 godina", izjavio je Scaglione u intervjuu argentinskim novinama. Dodao je da je to prilično zatvorena organizacija koja svako toliko primi nekoga. "OECD, kada otvori pristupni postupak, to ne radi za jednu zemlju", napomenuo je. Argentina, koja je iskazala interes za članstvom 2016., morala je čekati šest godina da joj se u skupini drugih zemalja kandidata odobri članstvo.

Što se tiče pristupa Hrvatske, premijer Andrej Plenković posjetio je sjedište OECD-a u listopadu i poručio da bi proces usklađivanja kriterija trebao biti okončan do kraja 2025. godine, s ambicijom da se formalno članstvo realizira u 2026. Iako se ne brinu ni u Ministarstvu vanjskih poslova, po podacima na internetskoj stranici OECD-a, Hrvatska do konca 2022. ima usklađenu petinu instrumenata OECD-a, odnosno najmanje od šest kandidata koji trenutno pregovaraju.

Foto: HINA

Krenulo se sa strogim ispunjavanjem kriterija

OECD je na isti dan, 25.siječnja 2022., otpočeo pristupni postupak s južnoameričkim zemljama Argentinom, Brazilom i Peruom te članicama Europske unije Hrvatskom, Rumunjskom i Bugarskom. "Time je postignuta određena regionalna ravnoteža", rekao je argentinski pregovarač. Svih 38 zemalja OECD-a moralo se usuglasiti s otvaranjem postupka pristupanja s tih šest kandidata. Nakon što je to učinjeno, a kandidati dobili pozivno pismo 25.siječnja, počelo je strogo tehničko ispunjavanje kriterija.

Zemlja postaje članicom kada usvoji 268 kriterija, odnosno "pravnih instrumenata" kako OECD naziva odluke, preporuke, međunarodne sporazume i dogovore koje zemlje moraju ugraditi u svoj pravni sustav. "Zato je to dug proces. Puno je promjena koje zahtijevaju glasanje i odobrenje u parlamentu", rekao je Scaglione. OECD-ova 23 tehnička odbora analiziraju uvode li zemlje te "pravne instrumente" u institucije, upravljanje javnim kompanijama, zdravstvo, obrazovanje i druge sektore.

"Argentina danas ima 25 posto toga izjednačenog s onime što traži OECD", napomenuo je Scaglione. Brazil je usvojio najviše kriterija, 131 od traženih 268, pa je najbliži članstvu. Rumunjska ih je usvojila 82, Bugarska 65, Argenina 62, Peru 56, a Hrvatska 50, podatak je s internetske stranice OECD-a. Dio kriterija OECD-a i kandidata, naravno, bio je usklađen i prije formalnog otvaranja pregovora. Iako službeno pregovara dvije godine, Brazil je, primjerice, partner OECD-a od 2007. godine pa je tako unaprijed izjednačio neka područja.

Foto: STRINGER

Hrvatski dužnosnici misle drugačije

"Svijet se mijenja pa OECD kontinuirano aktualizira te (kriterije) dobre prakse. To je poput međunarodne ISO norme (koja poboljšavaju kvalitetu i sigurnost proizvoda i usluga) za javne politike", rekao je Scaglione. "Taj proces stoga uključuje zajednički rad nacionalne vlade, regija, parlamenta, pravosuđa i ostalih društvenih aktera poput sindikata", dodao je. Liberalni ekonomist Javier Milei postao je predsjednik Argentine prije dva mjeseca, pa počeo rezove u javnom sektoru i približavanje OECD-u.

"Prijašnja vlada nije bila jako zainteresirana za članstvo u OECD-u", rekao je Scaglione. Kaže da će zemlji trebati više godina za da postane članica. "Da budemo realistični, između šest i osam godina", izjavio je. Susjednom Čileu, koji je bio u boljoj situaciji, trebalo je šest godina. Također i Kolumbiji te Kostariki, posljednjoj zemlji primljenoj u OECD godine 2021. "Nema slučaja da se neka zemlja priključila OECD-u tijekom samo jednog predsjedničkog mandata", napomenuo je Scaglione.

Grlić Radman tvrdi jedno, no brojke pokazuju drugo: Evo koliko kriterija OECD-a smo ispunili

Hrvatski dužnosnici, međutim, misle drugačije i najavljuju ispunjenje kriterija iduće, a ulazak u organizaciju 2026. godine.  Upitan koliko će Argentina platiti dotad za provođenje evaluacijskog postupka od strane OECD-a, Scaglione je odgovorio da će to biti 10 milijuna eura "Evaluacija raznih (OECD-ovih) odbora košta oko 10 milijuna eura, pogledamo li troškove zemalja koje su se posljednje učlanile", rekao je Scaglione. "Za Argentinu je to vrsta ulaganja jer bi članstvom u OECD-u pao trošak kapitala njenim kompanijama", zaključio je.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.