Hrvatska je snažan zagovornik proširenja EU na Srbiju i susjedstvo

Hrvatska je snažan zagovornik proširenja na svoje jugoistočno susjedstvo, ali ne tako da se snižavaju kriteriji nego kroz pomoć da se ti kriteriji ispune, izjavila je u utorak ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Hrvatska je vrlo snažan zagovornik proširenja i napredovanja zemalja zapadnog Balkana prema članstvu u EU-u i kao takvi smo prepoznati", rekla je ministrica Pusić, nakon sastanka Vijeća za opće poslove, koje je u utorak prihvatilo zaključke o proširenju.

"Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, mi smo bili vrlo aktivni i ponavljamo da naš cilj nije spuštanje kriterija za članstvo, nego obrnuto. Spuštanje kriterija bilo bi kontraproduktivno, jer je u našem interesu da djeluje transformacijska ili reformska moć procesa približavanja. Ne zagovaramo spuštanje kriterija nego njihovo ispunjavanje, odnosno pronalaženje načina da se oni dosegnu", rekla je Pusić.

U prihvaćenim zaključcima posebno se ističe važnost dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje kao "važnih elemenata procesa proširenja".

"Vijeće pozdravlja napore učinjene na prevladavanju nasljeđa prošlosti, poticanju pomirenja i poticanju inkluzivne regionalne suradnje, između ostaloga i kroz promicanje ozračja snošljivosti i osuđivanja svih oblika govora mržnje ili ratne retorike. Vijeće ponavlja potrebu izbjegavanja bilo kakvih izvora trvenja ili djelovanja koje može naštetiti dobrosusjedskim odnosima i mirnom rješavanju sporova. Potrebni su kontinuirani napori u tom pogledu, uključujući zaštitu svih manjina, osiguravanje jednakih prava za sve građane i rješavanje pitanja nestalih osoba i povratak izbjeglica", kaže se u zaključcima.

Vijeće također ističe potrebu nastavka suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem te rješavanja pitanja nekažnjivosti ratnih zločina, uključujući i kroz suradnju i potporu radu ICTY-a i posebnog istraživačkog tima Eulexa, dodaje se.

Govoreći o Srbiji, ministrica Pusić je podsjetila da je ona bila jedno od dvoje ministara vanjskih poslova koji su bili nazočni otvaranju pregovora sa Srbijom, 21. siječnja ove godine.

"Naravno da nam je u interesu da reforme u Srbiji napreduju. Upravo zbog toga su u zaključke uvrštene i reference o odricanje od govora mržnje i ratnohuškačke retorike, o odricanju od bilo kakvog kvarenja regionalne suradnje te o potrebi pronalaženja, odnosno identificiranja nestalih, progona ratnih zločina, rješavanja pitanja jurisdikcije, što je sastavni dio poglavlja 23 i 24", rekla je ministrica Pusić.

Srbija se nadala da će do kraja ove godine moći otvoriti prva pregovaračka poglavlja, ali dio zemalja članica traži da se kao prvo poglavlje otvori poglavlje 35 kroz koje će se pregovarati o normalizaciji odnosa s Kosovom, a u tom dijelu Srbija još ne provodi sve što je dosad dogovoreno u dijalogu s Prištinom.

Vijeće je u svojim zaključcima pozvalo Srbiju da se "postupno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a".

Srbiji se neformalno zamjera to što se nije pridružila sankcijama koje je EU uvela protiv Rusije.

Ministrica Pusić je rekla da se Hrvatska zauzima i za pronalaženje rješenja za makedonski slučaj, kako bi Makedonija mogla napredovati prema otvaranju pregovora. "Smatramo da je dugogodišnje zadržavanje Makedonije možda proizvelo i određeno nazadovanje u toj zemlji", rekla je Pusić.

Makedonija kandidatski status ima od 2005., ali zbog blokade Grčke još nije otvorila pregovore.