U OTVORENOM

Na HRT-u razotkrivena pozadina plana za Ukrajinu: ' Moraju se pripremiti za odvraćanje Kineza'

Autor

kkž/h

U Ženevi su završeni razgovori američkih i ukrajinskih pregovarača o postizanju mira u Ukrajini. Predsjednik Donald Trump izrazio je optimizam i poručio "da se nešto dobro događa", a predsjedniku Volodimiriju Zelenskiju najspornija je točka prepuštanje teritorija Rusiji.

25.11.2025. u 07:06
Ispiši članak

Za Europsku uniju najvažniji je pravedan i trajan mir u Ukrajini. Vladimir Putin je pak izjavio da bi se mirovni plan SAD-a mogao iskoristiti kao "osnova za konačno mirno rješenje". Može li, napokon, nakon gotovo četiri godine rata, doći do mira u Ukrajini? Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako je hvalevrijedno što postoji mirovna inicijativa. "Napokon je netko imao hrabrosti izaći s jednom platformom. Meni je žao da to nisu učinili Europljani, koji su godinama izbjegavali dijalog s Rusijom", rekao je Kovač.

"Sada je konačno došao čas da se Europa uključi aktivno, ali da ne pokvari mogućnost postizanja dugoročnog mira i uspostave nove arhitekture u Europi na način da Ukrajina bude zaštićena, da europski interesi budu također u što većoj mjeri zaštićeni i da dođemo konačno do toga da mi Europljani budemo glavni čimbenici mira i sigurnosti na svom kontinentu", dodao je. Kovač je rekao da je iz Amerike i Ukrajine čuo da su Amerikanci i Rusi o tom planu razgovarali već na Aljasci tijekom sastanka u kolovozu, da je došlo do jednog dokumenta sačinjenog prije nekoliko tjedana, kao i da je Rustem Umerov, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskij i bivši ministar obrane, bio upućen u taj plan te da je detalje prenio Zelenskiju".

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", rekao je da Rusi sasvim sigurno neće prihvatiti novi dogovor, koji je bitno promijenjen u odnosu na inicijativu koju je donio američki posebni izaslanik Steve Witkoff, a koju je nazvao katastrofom. "Mi idemo i dalje sasvim sigurno u nastavak oružanih aktivnosti i djelovanja na terenu", dodao je. Akrap je rekao da su obje strane previše udaljene u maksimalističkim zahtjevima. "A treba jasno reći - ruski zahtjevi ruše kompletno ne globalnu sigurnosnu arhitekturu, nego temeljna polazišta Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji iz Helsinkija na kojima počiva zapadni svijet zadnjih 50-ak godina", rekao je.

FOTO: EPA

'Da nije teška, ne bi uopće pregovarali'

Politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu složila se s Kovačem da je EU trebao snažnije preuzeti inicijativu te se u gotovo četiri godine rata pozicionirati kao snažniji akter po pitanju Ukrajine. "Jako se puno se toga postiglo i u financijskom i u vojnom smislu, ali ova je inicijativa nekako neprestano na strani SAD-a, koji tu prije konzultira Rusiju, onda uključuje naknadno Ukrajinu", rekla je. Kovač je rekao kako je dobro da se konačno razgovara. Rekao je da Ukrajinci postaju realni, da više nitko ne govori o tome da će voditi ofenzivne akcije i vraćati okupirana područja. "Njihova situacija je zaista teška. Da nije teška, ne bi uopće pregovarali niti bi se Europljani tako postavili", rekao je.

Kovač je rekao i da je Amerika realna, da se ne želi više iscrpljivati ratovima u Ukrajini i Gazi. "Amerikanci se moraju pripremati za odvraćanje Kineza, koji su postavili vrlo, vrlo samosvjesni", dodao je. Rekao je i kako se svijet mijenja - multipolarni svijet postaje stvarnost, nema više jednog međunarodnog poretka. Na pitanje kakve su šanse da ruski predsjednik Vladimir Putin potpiše ovakav dogovor, Akrap je odgovorio: "Nikakve". "Putin i Rusi će to odbiti, i to bez imalo razmišljanja, i vjerojatno će se suočiti s tim da će američka vojna industrija nastaviti prodavati oružje u velikim količinama Ukrajini i da će to sufinancirati NATO-države, nešto će Ukrajina, i da će se rat s izuzetno snažnom žestinom nastaviti i dalje. I to koliko dugo, teško je reći", rekao je Akrap.

Kovačević o miru u Ukrajini: 'Putin i Trump slažu više nego što se EU slaže s Trumpom'

Luša je rekla kako vjeruje da će mirovnih inicijativa biti, ali da konkretnih rezultata neko duže vrijeme nećemo vidjeti. "Nastavit će se ova nesretna situacija kojoj svjedočimo u Ukrajini, na žalost svih nas i demokratskih poredaka općenito. Jednostavno moramo biti svjesni da današnji međunarodni odnosi tako funkcioniraju, nažalost", rekla je.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.