Višedesetljetni spor

Hoće li Makedonci konačno odahnuti i nazivati svoju državu imenom kojega žele?

Autor

Andrea Latinović, dipl.pov.

Nakon što su u petak mediji prenijeli vijest kako je konačno pronađeno rješenje za spor oko imena Makedonije, ta je tema ponovno otvorila brojne rasprave, ali ne samo u makedonskoj javnosti.

21.05.2018. u 17:54
Ispiši članak

Makedonski premijer Zoran Zaev i njegov grčki kolega Aleksis Cipras pronašli su, čini se, obostrano prihvatljivo rješenje višedesetljetnog spora o imenu Makedonije. "Raspravljali smo o nekoliko varijanti. Jedna od njih prihvatljiva je objema stranama", rekao je Zaev u Sofiji na marginama summita EU-zapadni Balkan. Sada ćemo se savjetovati s relevantnim čimbenicima u našim zemljama i s institucijama i vidjeti je li to rješenje provedivo", istaknuo je makedonski predsjednik Vlade. Naime, nije prihvaćen prošli prijedlog Republika Gornja Makedonija, već Republika Ilindenska Makedonija

Spor dug 27 godina

Atena i Skoplje spore se oko imena Makedonije još od 1991. godine, a i to je velikim dijelom razlog što ta država još uvijek nije članica NATO saveza, a još je i u čekaonici za ulazak u Europsku uniju, jer je Grčka blokirala njezin ulazak.

Grčka je godinama tvrdila kako je makedonsko ime dio njezine povijesne i kulturne baštine te je optuživala službeno Skoplje za pokušaj krađe identiteta, čak i teritorija.

Kako se izvještavalo još koncem siječnja ove godine, o čemu su pisali grčki mediji, grčka i makedonska vlada dogovorile su se da Makedonija promijeni ime u "Republika Nova Makedonija". Taj je prijedlog godinama bio u optjecaju, još od službenog izbijanja spora 1991., ali do nedavno, s obzirom na to da je na vlasti bila nacionalistička stranka VMRO-DPMNE, makedonska strana odbijala je taj naziv. Tada je službeno dogovoren novi naziv države "Republika Nova Makedonija" ili skraćeno "Nova Makedonija", a oba imena navedena su i u verzijama na engleskom, grčkom i albanskom jeziku.

Novi naziv za jezik, rečeno je tada, jest "suvremeni makedonski jezik" naziv državljanstva i nacionalnosti na makedonskom je "makedonsko/makedonska" dok je na ostalim jezicima 'novomakedonsko/novomakedonska'. Kako navodi jedan albanski portal, građani će se na makedonskom i dalje zvati Makedonci, dok će se na engleskom zvati "Etnički Makedonci", a na grčkom 'Slavomakedonci'. U međuvremenu, i dalje su je nazivali ''Bivša jugoslavenska Republika Makedonija'', a i zbog toga su se Grci bunili, smatrajući da samo ime Makedonija povijesno pripada isključivo njima.

Kradete nam i Aleksandra Velikog!

Početkom veljače ove godine, stotine tisuća Grka okupilo se u Ateni na skupu kojim se traži pravo na ime 'Makedonija' i usprotivili se svakom kompromisu s Makedonijom oko imena države. "Makedonija je grčka i samo grčka", vikalo je okupljeno mnoštvo. Sudionici skupa u Atenu su stigli iz cijele Grčke, mnogi autobusima organiziranim radi prosvjeda. ''Nikada nećemo dopustiti drugoj zemlji da nosi ime Makedonija u bilo kojem obliku", rekao je 92-godišnji grčki kompozitor Mikis Theodorakis obraćajući se prosvjednicima. Theodorakis je komponirao državnu himnu no možda je najpoznatiji po glazbi u antologijskom filmu "Grk Zorba". Skup su sazvale nacionalističke organizacije, a podržali su ga desničarski političari i dio pravoslavnih svećenika.

No, je li sada konačno kraj sporu dugome gotovo 30 godina? Grčka ustrajno tvrdi da ime pripada njezinoj pokrajini i optužuje Skoplje za pokušaj krađe drevne antičke baštine, uključujući i Aleksandra Velikog. Pregovori uz posredovanje UN-a propali su, Grčka je blokirala Makedoniji ulazak u NATO i EU i činilo se da će spor i dalje ostati bez koraka pomaka.

Ipak, promjena vodstva u Skoplju prošle godine i stupanje na dužnost umjerenog socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva otvorila je mogućnosti za nove razgovore, a predstavnik UN-a Matthew Nimetz ponudio je nove prijedloge i posjetio oba grada, pripremajući tlo za nove pregovore.

Kako je uopće započeo ovaj ''vječni'' spor?

Rasprava je započela 1991. godine kada je ova balkanska država, izašla iz Jugoslavije, stekla nezavisnost i nazvala se Makedonija. Grčka je odmah oštro prigovorila tvrdeći kako upotreba tog naziva implicira svojatanje grčkog teritorija. Grci vjeruju da su njihovi susjedi Slaveni i nemaju nikakve kulturne ili lingvističke veze s grčkom regijom Makedonija, domom Aleksandra Velikog. Makedonci s druge strane tvrde kako žive u dijelu drevnog kraljevstva Makedonije i imaju kulturne poveznice s njim a time i pravo na ime u nazivu svoje države.

Upravo zbog prigovora Grčke, Makedonija je članicom UN-a 1993. godine postala pod službenim nazivom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. No, Grci nisu ni s tim nazivom zadovoljni i stoga su susjedima blokirali ulazak u NATO i EU. Makedonci žele postati 30. članica NATO-a na summitu u Bruxellesu 11. i 12. srpnja 2018. Pa, iako je Makedonija ispunila sve kriterije za punopravno članstvo u NATO-u, Grčka im je blokirala pristup.

Na posljednjem sastanku UN-ovog poslanika Matthewa Nimetza s grčkim i makedonskim predstavnicima, u siječnju ove godine, na stol su stigla tri prijedloga naziva. Odlučivalo se između naziva Sjeverna Makedonija, Gornja Makedonija i Nova Makedonija. Odabran je naziv Republika Nova Makedonija, ali nije bio službeno potvrđen. Tom prigodom napravljene su verzije naziva za Makedonce pa bi tako Nova Makedonija mogla biti država u kojoj živi nacija 'makedonska', dok je na ostalim jezicima 'novomakedonska'. Novi naziv za jezik je na makedonskom 'suvremeni makedonski jezik', što je prevedeno i na ostale jezike, dok naziv na grčkom glasi 'slavomakedonski jezik'. Novi naziv za Crkvu bi bio 'Nova makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija', dok se na grčkom ona naziva 'Pravoslavna crkva Nove Makedonije – Ohridska arhiepiskopija'.

Nakon ovih prijedloga stigli su i novi prosvjedi. Grčki nacionalisti i dalje oštro kritiziraju bilo kakvu najavu grčke vlade Aleksisa Ciprasa o mogućem rješenju. I dok građani Makedonije sebe smatraju i nazivaju Makedoncima, a svoj jezik makedonskim, njihovi susjedi brane tezu o nepostojanju makedonskog naroda pa samim time i jezika. Smatraju kako su današnji Makedonci slavenskog podrijetla i prema tome ne bi trebali imati veze sa slavnim nazivom Makedonija, kojeg se od davnina povezuje s Aleksandrom Velikim.

Makedonija graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Grčka pokrajina Makedonija je podijeljena između Republike Makedonije, Grčke i Bugarske. Mali dio Makedonije se nalazi u Albaniji i Srbiji. Nakon Drugog Svjetskog rata, Tito je osnovao Makedoniju kao republiku u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije, odnosno ubrzo potom u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a puno godina poslije SFRJ. Grčka smatra da je naziv vezan isključivo za njihovu pokrajinu Makedonija i optužuju Skoplje za pokušaj krađe drevne antičke baštine.

Novim dogovorom grčkog i makedonskog premijera, zasigurno neće ponovno biti zadovoljna ponajviše grčka javnost, a dijelom i makedonska, kao i definitivnim usvajanjem novog imena, ali uspije li, konačno bi se mogla staviti točka na jedan od najduljih europskih sporova.



 

 


 


 


 


 


 


 


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.