HGK: Hrvatski trgovci oporavljat će se od pandemije barem pet godina

"Javnost mora znati da je trgovina podnijela veliki teret ove krize na svojim leđima, imali su enormne troškove, a nisu podizali ni marže ni cijene. To je pomoglo svim građanima u ovoj krizi“, istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu Josip Zaher na sastanku Udruženja.

Na tom sastanku je iznio podatak da je promet u maloprodaji u travnju pao 25 posto.

"Prošli smo teška dva mjeseca, bilo je problema u poslovanju, od inspekcija i skraćenog radnog vremena do ograničenog ulaska u trgovine. No, uspjeli smo održati glavu iznad vode“, rekao je predsjednik Udruženja Ivica Katavić.

Napomenuo je da su skraćeno radno vrijeme i e-propusnice mjere koje su napravile najveću štetu. "Ukidanjem tih restrikcija stanje se bitno promijenilo. Početkom travnja bilo je najteže, ali s obzirom na sve okolnosti moramo biti zadovoljni. A zadovoljni smo i s komunikacijom s HGK, koji je bio na dispoziciji“, kazao je Katavić.

Direktor Lonie Drago Munjiza istaknuo je da se bilježi velika razlika u padu prihoda između pojedinih članica trgovina. Ultragros broji 28 članica koje imaju velike razlike u padu prometa, kazao je Munjiza napominjući da je na otocima u trgovinama u tri tjedna travnja promet pao čak 50 posto, a ostalim članicama Grupe od 10 do 20 posto.

Tvrtke manjih formata imaju rast prometa od 10 posto, kazao je Munjiza, dodavši da su kontinentalne članice s manjim formatima trgovina imale sreću u nesreću, ali globalno se može reći da je riječ o stagnaciji.

Predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić rekao je kako su najviše padali prometi u velikim formatima trgovina.

"Ključan potez bio je produljenje radnog vremena, čak bitnije od nedjelje. Najvažnije nam je bilo da se produlji radno vrijeme i da možemo isplatiti plaće“, pojasnio je Ledić.

Predsjednik Uprave Tekstilprometa Hrvoje Šimić osvrnuo se na velike probleme u neprehrambenoj trgovini, za koju je izravno vezano 90 tisuća zaposlenih.

"U 50 dana imali smo nula kuna prometa, dok istodobno banke nisu pokazale razumijevanje za situaciju. Pojedini trgovački centri također se nisu pokazali kao dobri poslovni partneri hrvatskim trgovcima, jer su primjerice sredinom travnja poslali fakture za svibanj", kazao je.

Dodao je da imaju i probleme sa sezonskom robom. "Imamo sezonsku robu koja gubi na cijeni jer je sezona prošla, a ne znamo kako ćemo nabaviti novu robu", rekao je Šimić te uputio apel kreatorima politika da se vode primjerima drugih zemalja kada je u pitanju isprobavanje odjeće, koja svugdje treba odstajati 24 sata, a samo u Hrvatskoj pet dana.

Iz Udruženja trgovine procjenjuju da situacija u prometu neće biti bitno bolja u idućem razdoblju jer neće biti kupovne moći, turizma i ljudi će štedjeti i paziti. "Trgovci će to itekako osjetiti i poručuju da će se od ove krize oporavljati sljedećih pet godina", ističe se u priopćenju.

Na sjednici je zaključeno da su sljedeći koraci lobiranje prema kreatorima politika za ukidanje odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode, uspostavljanje centralne baze dokumentacije za trgovinu u e-obliku, nadzor online trgovine te redefiniranje Zakona o radu i Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Iz HGK navode i kako je Savez udruga malih trgovaca zatražio pristup aktivnom sudjelovanju unutar Udruženja trgovine HGK.

Najveći pad gospodarstva EU-a

Gospodarstvo EU-a i eurozone zabilježit će u 2020. godini najveći pad u povijesti a neravnomjeran oporavak u 2021. ovisit će o suzbijanju pandemije korona virusa, procijenila je Europska komisija, izdvajajući i utjecaj turizma.

Gospodarstvo Europske unije potonut će ove godine 7,5 posto, najviše otkada je uspostavljena Unija, procjenjuje Bruxelles u redovnim proljetnim prognozama.

U 2021. godini aktivnosti bi trebale porasti oko šest posto.

Eurozonu također ove godine očekuje do sada nezabilježeni pad aktivnosti, od 7,75 posto. U idućoj godini gospodarstvo bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti 6,25 posto.

Prošle jeseni EK je prognozirala da će gospodarstvo EU-a u 2020. godini porasti 1,4 posto a ono eurozone 1,2 posto. Iste stope rasta očekivali su i u 2021. godini.

U Bruxellesu upozoravaju da se njihove nove procjene temelje na nizu pretpostavki o toku pandemije i postupnom ukidanju mjera njezina suzbijanja od svibnja nadalje.

Simetrija, ali i razlike

Pandemijski je šok u gospodarstvu EU-a simetričan jer pogađa sve zemlje-članice ali će se tempo pada i oporavaka uvelike razlikovati od zemlje do zemlje, ovisno o toku pandemije ali i o strukturi gospodarstva i sposobnosti vlada da reagiraju stabilizacijskim mjerama.

"I dubina recesije i snaga oporavka bit će neravnomjerni, uvjetovani tempom ukidanja mjera karantene, važnošću usluga poput turizma u pojedinim gospodarstvima i o njihovim financijskim resursima", upozorava povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni.  

Tako bi se negativne stope gospodarskog rasta trebale kretati od minus četiri posto u Poljskoj do minus devet posto u Grčkoj.

Budući da su gospodarstva EU-a međusobno povezana, dinamika oporavka u pojedinim zemljama utjecat će i na ostale.  

Razlike među zemljama predstavljaju prijetnju za zajedničko tržište i za eurozonu ali se mogu ublažiti "odlučnim, zajedničkim mjerama", naglašava Gentiloni.

Puni oporavak tek nakon 2021. 

Pandemija je iz temelja uzdrmala osobnu potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, kapitalne tokove i lance opskrbe, konstatiraju u Bruxellesu.

Iako bi postupno ublažavanje mjera suzbijanja zaraze trebalo pripremiti teren za oporavak, on vjerojatno neće do kraja 2021. godine u potpunosti amortizirati ovogodišnji pad, procjenjuju u Bruxellesu.

Ulaganja će tako ostati prigušena a ni tržište rada neće se u potpunosti oporaviti, upozoravaju, naglašavajući da će ključnu ulogu u ograničavanju ekonomskih šteta odigrati efikasne mjere zemalja članica i EU-a .

Turizam povećava nezaposlenost

Pandemija će u velikoj mjeri utjecati na tržište rada unatoč brojnim mjerama kojima vlade EU-a pokušavaju ograničiti gubitak radnih mjesta, poput skraćenog radnog vremena, subvencioniranja plaća i potpore kompanijama. 

Nezaposlenost bi u EU ove godine trebala poskočiti na devet posto, s prošlogodišnjih 6,7 posto. U 2021. kliznut će na oko osam posto, procjenjuju u Komisiji.

U eurozoni porast će s prošlogodišnjih 7,5 na 9,5 posto u ovoj godini. U 2021. spustit će se na 8,5 posto.  

U nekim zemljama rast nezaposlenosti bit će izraženiji, napominju u Komisiji, pojašnjavajući da su posebno ranjive one s visokim udjelom prekarnih radnika u radnoj snazi odnosno s velikim brojem zaposlenih u turizmu.

Slaba potražnja znači nisku inflaciju

Potrošačke cijene značajno će pasti u 2020. zbog znatno smanjene potražnje i oštrog pada cijena nafte, koji bi trebali nadjačati izolirana poskupljenja prouzročena poremećajima u opskrbi zbog pandemije.

Tako bi u EU inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) ove godine trebala iznositi 0,6 posto, te porasti na 1,3 posto u 2021.

U eurozoni bi cijene ove godine trebale porasti 0,2 posto, te 1,1 posto u 2021.  

Sanacija štete donosi veći deficit i dug

Zemlje EU-a 'odlučno' su reagirale fiskalnim mjerama kako bi smanjile ekonomsku štetu koju je prouzročila pandemija, a mjere socijalne zaštite i fiskalne potpore značit će i veću potrošnju, konstatiraju u Bruxellesu.

Predviđaju da će na razini EU-a i eurozone proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u EU i eurozoni ove godine poskočiti na oko 8,5 posto, s prošlogodišnjih 0,6 posto.

U 2021. deficit bi se na razini EU-a i eurozone trebao smanjiti na oko 3,5 posto.

Dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi također na razini EU-a porasti, nakon šestogodišnjeg razdoblja pada, na oko 95 posto u 2020. U 2019. iznosio je 79,4 posto.

U 2021. godini trebao bi kliznuti na 92 posto.

U eurozoni će ove godine dosegnuti vrijednost BDP-a, nakon prošlogodišnjih 86 posto. U 2021. trebao bi pasti ispod razine BDP-a.

"Zajedno smo jači"

U Bruxellesu upozoravaju na iznimno velike rizike koji bi mogli rezultirati još većim padom aktivnosti, ako pandemija potraje dulje i razmaše se više no što se trenutno predviđa.

Ako EU ne usvoji zajedničku strategiju oporavka, kriza bi mogla izazvati duboke poremećaje na zajedničkom tržištu i zacementirati ekonomske, financijske i socijalne razlike među zemljama članicama, naglašavaju u Komisiji.

Pandemija bi također mogla prouzročit drastričnije i trajne promjene u odnosu prema globalnim lancima vrijednosti i prema međunarodnoj suradnji, što bi teško opteretilo otvoreno i umreženo europsko gospodarstvo.

Među rizicima EK izdvaja i "trajne ožiljke" koje bi mogli prouzročiti stečajevi i dugoročne štete na tržištu rada.

"EU i zemlje članice već su dogovorili zajedničke mjere o ublažavanju posljedica pandemije. Naš kolektivni oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim mjerama na razini EU-a i zemalja-članica", upozorava

"Zajedno smo jači", zaključuje izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo za građane Valdis Dombrovskis.