'VELIKI POTENCIJAL ZA JAČANJE SURADNJE'

Grlić Radman u pratnji velikog gospodarskog izaslanstva u posjetu Azerbajdžanu

Autor

bkk/h

"Hrvatska i Azerbajdžan imaju dobru gospodarsku suradnju te odlično surađuju i u međunarodnim formatima, s velikim potencijalom za jačanje suradnje u mnogim područjima od obostranog interesa", izjavio je u srijedu hrvatski šef diplomacije tijekom službenog posjeta toj zemlji.

20.10.2021. u 14:04
Ispiši članak

Gordan Grlić Radman sastao se u srijedu sa svojim kolegom, šefom diplomacije Azerbajdžana, Jejhunom Bajramovim. Posjet ministra Grlića Radmana prati i veliko gospodarsko izaslanstvo.

"Hrvatska i Azerbajdžan strateški su partneri od 2013. godine, a Hrvatska je 2019. odlučila otvoriti veleposlanstvo u Bakuu imajući u vidu značajan potencijal gospodarske suradnje (...) Vjerujem kako će ovaj dolazak, zajedno s gospodarskim izaslanstvom omogućiti snaženje gospodarske suradnje te dati vjetar u leđa novim brojnim gospodarskim prilikama", rekao je Grlić Radman.

Po njegovim riječima, Hrvatska ima puno toga za ponuditi Azerbajdžanu u pogledu roba i usluga.

"Tu govorimo o području informacijske tehnologije, energetike, brodogradnje, farmaceutike i prehrambene, kao i obrambene industrije. Posebno bih istaknuo mogućnost suradnje u području razminiranja, u kojem Hrvatska ima naprednu tehnologiju i znanje koje je Azerbajdžanu potrebno", rekao je ministar novinarima nakon sastanka.

Podsjetio je da je nekoliko hrvatskih IT tvrtki otvorilo je svoje podružnice u Bakuu. 

"To je put kojim trebamo nastaviti i željeli bismo vidjeti da još više hrvatskih tvrtki posluje u Azerbajdžanu, kao i azerbajdžanskih tvrtki i investicija u Hrvatskoj", dodao je šef hrvatske diplomacije.

Ministar je također izrazio zahvalnost Azerbajdžanu na upućenoj pomoći nakon razornog potresa krajem prošle godine u Petrinji, kao i u borbi protiv pandemije Covida-19. 

"Bile su to snažne geste prijateljstva i solidarnosti koje uistinu cijenimo", poručio je.

Ministar Bajramov je kazao da je Hrvatska među prvih 10 trgovinskih partnera Azerbajdžana, a također je istaknuo važnost parlamentarne suradnje između dvije zemlje.

"Brojke koje se odnose na našu trgovinsku suradnju su značajne i impresivne. Hrvatska je među prvih 10 trgovinskih partnera Azerbajdžana. Hrvatska je drugi europski kupac azerbajdžanske nafte, ali ima i niz drugih područja na kojima možemo surađivati", rekao je Bajramov.

Istaknuo je da Hrvatska i Azebajdžan također moraju surađivati i unutar međunarodnih institucija i grupacija te je posebice istaknuo važnost izgradnje odnosa njegove zemlje s Europskom unijom, čemu Hrvatska može pridonijeti.

"Mi smo u današnjim razgovorima istaknuli Azerbajdžan kao pouzdanog energetskog partnera za EU", rekao je Bajramov i podsjetio da je početkom godine proradio južnokavkaski energetski koridor.

Azerbajdžanske naftne rezerve procjenjuju se na 14 milijardi barela.

Kada se ukinu mjere vezane uz pandemiju Covida-19, Bajramov je rekao da ne vidi više prepreka za uspješnu i intenzivnu surađuju u području turizma.

"Tu vidimo goleme kapacitete", kazao je Bajramov i istaknuo da su u tijeku razgovori o olakšavanju viznog režima.

Osim gospodarstva, dvojica ministara su razgovarali i o situaciji u jugoistočnoj Europi te južnom Kavkazu.

Grlić Radman je ponovio da je Hrvatska jedan od najvećih zagovornika procesa proširenja EU, jer je to "najbolji put postizanja dugoročne stabilnosti i prosperiteta te regije, ali naravno uz ispunjavanje svih definiranih kriterija".

"Što se tiče područja južnog Kavkaza, Hrvatska se zalaže za aktivniju ulogu Europske unije u regiji, kao i snažniju suradnju na zajedničkim izazovima poput migracija, energetike, pandemije i slično. Podupiremo suradnju EU-Azerbajdžan u kontekstu Istočnog partnerstva te zajednički pripremamo summit u prosincu", rekao je Grlić Radman.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.