Grlić Radman: Podržavamo napore koje ulaže Schmidt kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu

"Generalno, kad je u pitanju zapadni Balkan, ja sam u ponedjeljak na Vijeću za vanjske poslove govorio o tome koliko je nužno da EU ulaže u političke procese kako bi se osigurala regionalna stabilnost. Primjer je BiH, primjer zemlje koja traži kandidacijski status i koja to, naravno, zaslužuje. No doista bi bilo nužno ispuniti ono što je dogovoreno u Europskom vijeću temeljem sporazuma, stoga treba ubrzati reforme, tih 14 prioriteta, ali temeljne su zapravo reforme", kazao je Grlić Radman novinarima, prenosi dnevnik.ba.

"Hrvatska poštuje teritorijalni integritet BiH, njezinu cjelovitost, ali gledamo i pravednost, gledamo poštivanje vladavine prava i međunarodnog prava koji se ogleda u osjećaju građana BiH, konstitutivnih naroda, čija je jednakopravnost utvrđena i zajamčena daytonsko-pariškim sporazumom.

Želimo vidjeti da se osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda", kazao je hrvatski šef diplomacije.

Ministar Grlić Radman nazočio je u srijedu svetoj misi u mjestu Kandija kod Bugojna, te se susreo s predstavnicima s tamošnjih Hrvata. U utorak je razgovarao i s načelnikom općine Bugojno Hasanom Ajkunićem o unaprjeđenju odnosa između Bošnjaka i Hrvata.  

Do sada je u tri navrata na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima dominantno Bošnjaka biran Željko Komšić, koji je ponovno najavio kandidaturu za izbore najesen. Sada prijeti opasnost da bošnjačke stranke izaberu šest izaslanika u federalnome Domu naroda, odnosno trećinu od 17 čime bi bile u stanju izabrati izvršnu vlast bez ključnih hrvatskih stranaka u toj zemlji.

U aktualnom sazivu Doma naroda u klub Hrvata izabrana su i dvojica bošnjačkih političara Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjske te iz Unsko-sanske županije Anel Šahinović, koji je nedavno preminuo.

Presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića osporene su, a zatim i obrisane odredbe o načinu biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda zbog čega postoji prijepor kako popuniti tu prazninu.