Gradonačelnik Prijedora ne želi podići spomenik ubijenoj djeci u ratu: Za mrtvima se još traga

Potkraj svibnja 1992. godine srpska je paravojska napala hrvatska i bošnjačka naselja u prijedorskoj regiji poput Briševa i Kozarca, a cjelokupnu vlast u općini nasilno je preuzeo krizni stožer pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS). 

Hrvatima i Bošnjacima koji su tamo živjeli posredstvom lokalnog radija 31. svibnja upućen je zahtjev da na rukave obvezno stave bijele vrpce, a da na svoje kuće istaknu bijele plahte kao znak predaje odnosno pokoravanja novoj vlasti.

U napadima srpske paravojske ubijeno je više od tri tisuće Hrvata i Bošnjaka među kojima je bilo i 102 djece, a više od 50 tisuća Hrvata i Bošnjaka je protjerano s tog područja. Njih preko 30 tisuća prije toga je bilo zatočeno u nekom od koncentracijskih logora poput Keraterma i Omarske.

FOTO: HINA/FENA

Za posmrtnim ostacima više od 500 žrtava još se traga

Za posmrtnim ostacima više od 500 žrtava još uvijek se traga. Istražujući zločine u Prijedoru Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podignuo je optužnicu protiv 27 pripadnika civilne i vojne vlasti bosanskih Srba, a Milomir Stakić, ratni načelnik općine zbog toga je osuđen na 40 godina zatvora.

Udruge koje okupljaju članove obitelji ubijenih i nestalih godinama bezuspješno pokušavaju ishoditi dopuštenje lokalnih vlasti za podizanje spomenika ubijenoj djeci.

Prijavljen još jedan ratni zločinac iz Vukovara: U cijeloj priči postoji veliki problem

"Gradonačelnik Slobodan Javor o tome ne želi ni razgovarati", kazao je u petak Fikret Bačić, predstavnik udruge roditelja ubijene djece. Članovi te udruge i ovoga puta su na to simbolično podsjetili polaganjem bijelih ruža na središnjem gradskom trgu u Prijedoru.