Grabar-Kitarović sa švicarskim kolegom razgovarala o izjednačavanju statusa hrvatskih radnika s ostalim zemljama EU

Švicarska ima Sporazum o slobodnom kretanju ljudi od 1. lipnja 2002. potpisan s tadašnjih 15 zemalja EU-a, a koji se svakim proširenjem izmjenjuje protokolom. 

Ta je zemlja tako imala obavezu potpisati taj protokol kada se Hrvatska pridružila EU-u 2013., no odbila je to učiniti nakon referenduma 2014. na kojem su Švicarci glasali za uvođenje kvota radnicima iz Europske unije.

Bern je konačno u prosincu 2016. donio odluku o ratifikaciji Protokola III kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i Europske unije proširio i na hrvatske državljane, a stupio je na snagu 1. siječnja 2017.

"Ono što smo predložili, s obzirom na to da je Švicarska uvela i prijelazno razdoblje 2+3+3+2 godine, jest da se tri i pol godine koliko je trajala ratifikacija Protokola III (od ulaska Hrvatske u EU) uračunaju i oduzmu od tog razdoblja", rekla je Grabar-Kitarović nakon susreta s Maurerom u Bernu u kojem boravi u sklopu svog dvodnevnog posjeta Švicarskoj. 

Predsjednica je istaknula da, kad bi se uračunala sva prijelazna razdoblja, tek bi 2027. bilo omogućeno hrvatskim državljanima da nesmetano rade u Švicarskoj. No, osim smanjenja tog roka za tri i pol godine, može se odustati i od novog produženja. 

"Kao što je sam predsjednik rekao, hrvatski iseljenici iznimno se dobro integriraju u švicarsko društvo. Nema nikakvih problema i oni ne izazivaju one osjećaje koje poneki švicarski građani imaju prema imigraciji", rekla je predsjednica.

Naime, švicarski građani na referendumu u veljači 2014. su s 50,3 posto odlučili podržati restrikciju imigracije.

Inozemni državljani trenutno čine 25 posto stanovništva te zemlje. Hrvati čine 2,2 posto njezinog stanovništva, s oko 31 tisuća građana. Ako se tome pribroje i stanovnici s dvojnim državljanstvom, ta brojka raste na između 70 i 80 tisuća. 

"Iako je moja demografska politika poznata, da želim da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se u nju vraćaju, kao predsjednica moram zastupati jednakost svih državljana. Uostalom, mobilnost je dobra - ja se nadam da će se ljudi koji ovdje žive vraćati u Hrvatsku i prenositi znanja i iskustva iz ovog uređenog društva", kazala je Grabar-Kitarović. 

Sam Maurer, koji nema ovlasti samostalno donositi odluke o imigraciji, obećao je skori posjet Hrvatskoj na kojem će se ponovno razgovarati o pitanju jednakopravnosti hrvatskih radnika.

Mandat švicarskog predsjednika traje godinu dana, a tijekom svog mandata se smatra "prvim među jednakima". Za razliku od drugih država, u Švicarskoj na čelu države nikad nije pojedinac.

Državu zajednički vodi Federalno vijeće, sedmeročlano tijelo koje imenuje dvodomni parlament.

Maurer je najdugovječniji član Vijeća, u njemu je od 2009., a predsjednik je već bio 2013. godine. Dolazi iz konzervativne stranke koja je i sama dio popularnosti izgradila na protivljenju imigraciji.

No u ponedjeljak je istaknuo kako u Švicarskoj postoje velike simpatije prema Hrvatskoj. 

Rekao je i kako će Hrvatska Švicarsku moći podržati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine jer Bern još uvijek nije zaključio Sporazum o institucionalnom okviru, zbog čega će "zamoliti Zagreb za pomoć".

Time je ugrožen i švicarski financijski doprinos namijenjen smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika u određenim državama članicama. 

"S obzirom na to da dio država članica EU-a ne želi priznati ekvivalente švicarskih burzi na europskom tržištu ne može se potpisati okvirni sporazum o suradnji, što Švicarska postavlja kao preduvjet za odobrenje druge tranše pomoći državama članicama, kao što je Hrvatska, kojima je kohezija i dalje iznimno bitna", rekla je Grabar-Kitarović. 

"Nama je ta pomoć važna jer je Švicarska dosad ulagala u razminiranje u Hrvatskoj, posebno šumskog područja, ali i u rehabilitaciju žrtava nagaznih mina, kao i u neka druga područja koja su iznimno bitna za razvoj hrvatske države". 

Dvoje predsjednika razgovaralo je i o jačanju gospodarske suradnje, kao i o obrazovanju, turizmu i transferu znanja. 

Robna razmjena između dvije države prošle je godine iznosila 352 milijuna eura, a Hrvatska je 2018. zabilježila rast izvoza u Švicarsku od 14 posto u odnosu na godinu prije.  Raste i broj noćenja švicarskih turista u RH, 2018. ih je bilo 276 tisuća, 5 posto više nego 2017. godine. 

Grabar-Kitarović se poslije susreta s Mauerom sastala i s predsjednicom švicarskog parlamenta Marinom Guscetti Corrobio, a u poslijepodnevnim satima će se susresti s voditeljima Hrvatske katoličke misije, iseljeništvom i hrvatskim udrugama u Švicarskoj. 

Drugog dana posjeta boravit će u Zurichu gdje će posjetiti Tehnološko sveučilište (ETH) i susresti se s hrvatskim profesorima, istraživačima i studentima.

Na Europskom institutu Sveučilišta u Zurichu održat će predavanje na temu „Europa -  izazovi u sve kompleksnijem svijetu“, a posjet Švicarskoj završit će susretom s predstavnicima švicarskog poslovnog sektora i Gospodarske komore Švicarske – srednja Europa.