Godinu dana od vojnog puča koji je promijenio Tursku

Pokušaj državnog udara prošao je krvavo: u noći s 15. na 16. srpanja poginulo je 248 osoba i više od 2.000 ih je ranjeno. Na desetke javnih zgrada je bilo oštećeno projektilima iz vojnih zrakoplova, uključujući i zgradu parlamenta i predsjedničku palaču u Ankari.

Jedna od prvih reakcija turskog predsjednika Recepa Erdogana i njegove stranke AKP je bila proglašenje izvanrednog stanja pet dana kasnije, 20. srpnja. To je opravdano mjerom nacionalne sigurnosti kako bi se otkrili i kaznili sudionici puča. Rok trajanja izvanrednog stanja je određen na tri mjeseca, ali je do sada još tri puta produživan.

Ono što je pokušaj državnog udara donio su i političke promjene. Nakon proglašenja izvanrednog stanja predsjednik Erdogan dobio je mogućnost da zaobiđe parlament te da dekretima uređuje stanje u državi. Od tada je donio 24 dekreta kojim je zabranjivao organizacije, zatvarao škole i visoka učilišta, zdravstvene organizacije pa čak i privatne firme koje su povezane s organizacijom Fetullaha Gülena.

Bivšeg suradnika Erdogan je nazvao inicijatorom puča, no propovjednika Fethullah Gülen to negira, ali vlasti ustraju u traženju i privođenju njegovih simpatizera.

Turska je dosad otpustila ili suspendirala više od 150.000 dužnosnika i uhitila oko 50.000 ljudi zaposlenih u vojsci, policiji, na sveučilištima te drugim javnim i državnim službama. U najnovijem valu otpušteno je 2303 policajaca, uključujući i visokopozicionirane te 302 profesora sa sveučilišta diljem zemlje.

Sve više građana Turske traži politički azil u drugim zemljama najviše u njemačkoj, s kojom Turska ima sve lošije odnose od prošlogodišnjeg puča. U prvoj polovici 2016. gotovo 3000 državljana Turske zatažilo je politički azil u Njemačkoj, među njima 209 diplomata i 205 državnih službenika, objavio je u petak Savezni ured za migraciju i izbjeglice u Nuernbergu.

Nekoliko tjedana nakon puča organiziran je i referendum kojim je Recepu Erdoganu dane nevjerojatne, neki bi rekli, diktatorke ovlasti. Zbog izvanrednog stanja i ovlasti koje je dobio Erdogan Tursko društvo se polariliziralo više nego ikada u svojoj novijoj povijesti.

Vlada tvrdi da su takve mjere, donesene u okviru izvanrednog stanja koje je na snazi već godinu dana, potrebne da se zemlja zaštiti od 'gulenista' koji su se metodički desetljećima infiltrirati u tursko društvo. No čistke su zahvatile i prokurdske sredine, pa su politički lideri privedeni, kao i novinari i aktivisti nevladinih udruga kritični prema režimu.

Turski mediji, koji su već i prije bili na udaru raznih istraga i optužbi za financijske malverzacije, još su žešće napadnuti nakon pokušaja puča. Prema neovisnoj inicijativi za promatranje stanja u medijima Platform 24, trenutno je u zatvoru u Turskoj 166 profesionalnih novinara. Prije pokušaja puča ih je bilo četrdesetak.

Turska vlada neprestance ponavlja da su i te osobe uhićene zbog njihovih veza sa Gülenovim pokretom i optužuje ih za terorizam. Profesionalne organizacije osporavaju te optužbe, iako su turski zakoni protiv terorizma vrlo nejasni i ostavljaju puno prostora za različita tumačenja.

Iako Turska sve svoje poteze opravdava borbom za nacionalnu sigurnost i borbom protiv terorizma direktor njemačke sigurnosne službe izjavio je za tjednik Der Spiegel da je "turska vlada nas na različitim razinama pokušala uvjeriti u to da iza neuspjelog puča stoji Guelen, ali mi u to ne vjerujemo".

S jednakom skepsom na pokušaj vojnog udara gledaju i u Washingtonu koji ne želi, već godinu dana, na zahtjev Turske izručiti Fethullaha Gulena kojeg Erdogan optužuje za pokušaj puča.

Ostaje nam za vidjeti hoće li se udaljavanje Turske od sekularnih i zapadnih vrijednosti koje je desetljećima nastojala njegovati, nastaviti prema islamističkim te tako vratiti Tursku u prošlo stoljeće i stvaranju novih konflikata.