Glavni tužitelj: Postoji dojam da Hrvatska traži pravdu samo za svoje ratne žrtve, vlada blokira pravni proces

Brammertz, bivši glavni tužitelj Haaškog suda (ICTY) koji istu dužnost obnaša i u MICT-u, pravnom sljedniku te institucije, rekao je kako u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji još ima "više od tri tisuće osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid" koje treba istražiti i procesuirati. 

Naglasio je kako je u zemljama bivše Jugoslavije "najznačajnija prepreka regionalna pravna suradnja". 

Belgijski pravnik rekao je da postoji napredak u suradnji između tužitelja u Bosni i Hercegovini i Srbiji, no da "obje države nailaze na teške poteškoće u suradnji s Hrvatskom". 

"Hrvatska vlada donosi političke odluke o blokadi pravnog procesa", smatra tužitelj. 

Hrvatska nije odgovorila na zahtjeve za pomoć u više od osamdeset slučajeva, u ponekima više od sedam godina, stoji u priopćenju suda. 

Brammertz je rekao kako je Hrvatska prošlo desetljeće bila predvodnik jačanja regionalne pravne suradnje u slučajevima ratnih zločina, no da "danas postoji raširen dojam da u Hrvatskoj postoji volja da se traži pravda za hrvatske žrtve, ali ne i za žrtve drugih nacionalnosti". 

Pozvao je hrvatsko ministarstvo pravosuđa da pošalje sve blokirane zahtjeve relevantnim pravnim tijelima te ih ohrabri da ih urgentno procesuiraju. 

Na Brammertzove kritike odgovorio je hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović, kazavši kako značajna suradnja nije jednosmjeran proces. 

Hrvatska godinama čeka odgovor Srbije na poziv da se finalizira nacrt bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina čiji bi zaključak predstavljao značajan korak naprijed u toj pravnoj suradnji, rekao je Šimonović. 

Srbija umjesto toga pokreće politizirane procese protiv hrvatskih državljana koji nisu u skladu s međunarodnim standardima univerzalne jurisdikcije, nastavio je hrvatski veleposlanik. 

Hrvatska i BiH trebaju raditi na učinkovitijoj implementaciji bilateralnog sporazuma o suradnji po pitanju procesuiranja ratnih zločina i smanjiti zaostatak u odgovaranju na zahtjeve za međusobnu pomoć, naglasio je ipak Šimonović, a stoji na stranicama suda. 

Hrvatski veleposlanik rekao je kako važno područje regionalne suradnje ostaje potraga za nestalim osobama te da važan prioritet Hrvatske ostaje otkrivanje sudbine 1839 hrvatskih državljana. 

"Duboko je razočaravajuće da se ne daju te ključne informacije", zaključio je. 

Brammertz je u svom govoru pozvao zemlje bivše države da stave "svoje političke razlike po strani" i značajno poboljšaju suradnju u pronalasku nestalih. 

"To je humanitarni imperativ", naglasio je.