PREMA ANKETAMA U PREDNOSTI KANDIDAT SOCIJALDEMOKRATA

Glavni kandidati u lovu na posljednje glasove uoči njemačkih izbora

Autor

dm/h

Olaf Scholz i Armin Laschet, od kojih će jedan najvjerojatnije biti novi njemački kancelar, imat će posljednje predizborne nastupe u subotu uoči nedjeljnih izbora.

25.09.2021. u 09:55
Ispiši članak

Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim  Laschetom za samo tri postotna boda.

Kancelarka u odlasku Angela Merkel, koja je vodila najveće europsko gospodarstvo gotovo 16 godina, podržat će svog kolegu demokršćana Lascheta na predizbornom nastupu u njegovu rodnom gradu Aachenu na francuskoj granici.

Scholz iz Socijaldemokratske stranke (SPD) bit će bliže glavnom gradu, s posljednjim događajem u sklopu kampanje u državi Brandenburgu.

Treća kandidatkinja za kancelarku Annalena Baerbock  iz Zelenih službeno je u subotu završila svoju kampanju. Budući da je sada u anketama na trećem mjestu, njezin izbor smatra se malo vjerojatnim.

No očekuje se da će njezina stranka uvelike poboljšati svoje rezultate u odnosu na prošle izbore 2017., pa čak i da će biti dio buduće koalicijske vlade.

Većina promatrača očekuje da će rezultat glasanja biti trostrana koalicija, ali nije jasno tko će u njoj biti.

Uspije li Laschetov blok Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) postići vodstvo, onda će to vjerojatno biti koalicija desnog centra.

U slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla malo ili snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o tome koga Scholz odabere za svoje koalicijske partnere.

Druga je mogućnost da Njemačka nastavi svoju sadašnju "veliku koaliciju" SPD -a i CDU/CSU -a.

Podsjetimo, više od 60 milijuna Nijemaca moći će u nedjelju glasati na izborima za 20. saziv Bundestaga.

Ovo su najvažnije činjenice o njemačkim izborima

KANDIDATI: Kancelari dviju političkih skupina tradicionalno oblikuju povijest Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).

Samo dva puta biračima se nudila treća opcija - godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.

STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno kao jedna skupina.

Na izborima se natječe ukupno 47 stranaka, uključujući „Stranku za promjene, vegetarijance i vegane” te „Hip-hop stranku”. Većina ih ne prijeđe prag od pet posto za ulazak u parlament.

PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuje nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutačno najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.

LOKALNI SUPARNICI: Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu. 

BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60,4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa – 31,2 milijuna žena i 29,2 milijuna muškaraca. Većina birača (12,8 milijuna) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9,4 milijuna birača. Oko 2,8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

ODAZIV: Njemačka je imala izrazito visok odaziv birača do 1980-ih. Na nacionalnoj razini tada je glasalo preko 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 posto. No odaziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70,9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76,2 posto birača.

POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte, a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28,6 posto 2017.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.