Geopolitičar podsjetio na slučaj Alije Izetbegovića: 'Amerikanci nikada to nisu sporili'

Podsjetimo, Volodimir Zelenskij na optužbe je poručio da Trump živi u deluzijskog balonu dezinformacija. I nije Trumpu trebalo puno da se obruši na Ukrajinca nazvavši ga ponovno ''diktatorom koji ima tek četiri posto podrške svojih glasača, a niti ne zna gdje je barem polovica pomoći koju su poslale Sjedinjene Države''. U sve se uključio i potpredsjednik JD Vance i sada o svemu bruji cijeli svijet. U četvrtak ujutro Stephen Reich, nekadašnji američki ministar rada objavio je analizu u kojoj tvrdi kako Trump zapravo želi biti apsolutistički vladar, dakle netko tko ne odgovara niti jednoj instituciji, i to je prijetnja za instituciju. Cijelu situaciju komentirao je i geopolitički analitičar Gordan Akrap koji je podsjetio na situaciju u BiH i Hrvatskoj u vrijeme 90-tih. 

"Međunarodna zajednica inače ima različite načine razmišljanja koji se ne podudaraju uvijek s onima koje izravno pogađa stanje na terenu. Zelenskij također ne bi trebao reagirati na svaku Trumpovu izjavu", kaže Akrap koji se okreće i Trumpovoj tvrdnji kako Zelenskij nema izborni legitimitet. "Vratimo se malo u prošlost i pogledajmo situaciju Alije Izetbegovića u BiH negdje 1990. godine. Bio je članom predsjedništva BiH od izbora 1990. no Fikret Abdić dobio je najveći broj glasova u BiH te je on trebao biti predsjednikom predsjedništva. Ipak, dogovorili su se i izabran je Izetbegović. Sljedeći izbori bili su 1996. no tijekom rata je od izvornog predsjedništva ostalo tek dvoje članova koji su imali izborni mandat. No, to Amerikanci i međunarodna zajednica nikada nisu sporili iako im je mandat istekao 1994. godine, odnosno nisu više imali izborni mandat. Nego su ga titulirali predsjednikom BiH iako takva funkcija nije postojala", rekao je.

FOTO: Ronald Gorsic / CROPIX

'Može li se vjerovati Rusima?'

"Prema tome takva situacija nije nepoznata, izbori se odgađaju do prve normalne prilike. Nisu ih održavali ni Britanci tijekom Drugog svjetskog rata? Nije niti jedna država. S nama je bilo drugačije jer je na neokupiranom području bio najveći dio stanovništva. Isto tako se ne smije zanemariti da je tada bilo na snazi i Sarajevsko primirje koje je stupilo na snagu 3. siječnja 1992. Hrvatska je 1992. kada su izbori održani jest bila u ratnom stanju, ali ne na način kao što je to bilo 1991. i kasnije, tijekom '94. i '95. kada su se provodile ratne operacije. Imali smo tada i snage UN-a na području RH, dakle bila je bitno drugačija situacija nego je sada u Ukrajini. A između Rusa i Ukrajinaca nema primirja, nema ga niti blizu, a nema niti međunarodnih snaga koje bi mogle jamčiti sigurnost takvih vrlo ozbiljnih i zahtjevnih za provedbu u ratnim uvjetima političkih procesa.

Samo dan nakon što je nazvan diktatorom Zelenskij očekuje posjet: Moglo bi biti svega

Svaka usporedba dvije situacije potpuno je promašena. Teško je vjerovati da bi Ukrajina mogla provesti legitimne izbore jer Rusi bi mogli svojim informacijskim operacijama pokušati snažno utjecati na ishod izbora. Mislim da Ukrajina ne treba u ovom trenutku ići na izbore, a čini mi se da tako stoji i u njihovom ustavu. Ako bi se na izbore išlo, onda bi se mogli destabilizirati državni kapaciteti jer državu uvodite u nepotrebno političko prepucavanje i političke sukobe. Sigurne situacije tamo nema, naprosto i zato jer je cijeli teritorij Ukrajine u dosegu ruskih dronova, može li se vjerovati Rusima da neće napadati za vrijeme izbora? Očito ne možete", rekao je ovaj geopolitički stručnjak za Večernji list.