Flensburg - sklonište i utvrda nacista koja je pala tek 23. svibnja 1945.

Nasljednik Adolfa Hitlera, admiral Karl Doenitz, posljednji predsjednik Trećeg Reicha, nastavio je vladati u Flensburgu kamo je nacističko vodstvo pobjeglo nakon Hitlerova samoubojstva i kapitulacije Njemačke.

Visoko zapovjedništvo njemačke vojske, vodstvo Trećeg Reicha, SS postrojbe - svi su oni pobjegli u Flensburg kako bi pokušali spasiti vlastite živote.

Heinrich Himmler, vođa SS-a i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke, stigao je u taj sjevernonjemački grad zajedno s oko 150 pripadnika SS-a. Tu su se našli i "glavni arhitekt" nacizma i ministar naoružanja Albert Speer, vojni zapovjednik koji je potpisao njemačku kapitulaciju Alfred Jodl, general Wilhelm Keitel i zapovjednik Auschwitza Rudolf Hess.

Brojni nacisti, manje poznati od njih, u Flensburgu su promijenili identitet, a lokalno stanovništvo, prezaposleno u pokušaju preživljavanja nakon rata, nije ništa zamijetilo, kaže povjesničar Gerhard Paul.

"Posljednjih dana Trećeg Reicha naš je grad bio poprište masovnih ubojstava kao što je to malogdje bio slučaj", kaže Paul, profesor povijesti na Sveučilištu u Flensburgu.

Grad je sa svojom Pomorskom akademijom kamo je Doenitz smjestio sjedište vlade bio idealan za naciste koji su se pokušali skloniti, rekao je Paul. "Što je imalo više smisla nego otići na mjesto koje je uglavnom bilo pošteđeno u ratu i koje nije bilo u zoni Crvene armije" a i granica s Danskom bila je u blizini.

Swetlana Kraetzschmar rođena u Odessi a danas čelnica flensburškog lokalnog vijeća saznala je o povijesti grada od svog oca. Drugi svjetski rat zapravo nije završio u Berlinu, kazao joj je, već u sjevernoj Njemačkoj, u Flensburgu.

Međutim, i tamo je ubrzo završio kada su 23. svibnja savezničke snage okružile Pomorsku akademiju i uhitili tamošnje naciste.

Flensburg se i dalje bori sa svojim sjećanjima

Velika izložba posvećena tim danima trebala se održati u Flensburgu povodom 70. obljetnice tih događaja, u suradnji s londonskim Imperial War Museum i berlinskim zakladom Topografy of Terror. Međutim, iz nepoznatih razloga, ta je ideja propala.

Umjesto toga, sam grad sjeća se tih događaja komemoracijom u policijskom stožeru, zgradi u kojoj su Doenitz i drugi hodali pred novinarima kao ratni zarobljenici.

Potom će biti položen vijenac na spomenik žrtvama nacističke Njemačke.

Premalo je to, smatra Paul, i kritizira vlasti što nisu učinile više kako bi se obilježio taj događaj.

"Flensburg se očito još uvijek bori sa sjećanjima", zaključuje Paul.