EVO ZAŠTO JE MARIUPOLJ TAKO VAŽAN Strateška nagrada za Rusiju, simbol otpora za Ukrajinu

Ubijeno je gotovo 5000 ljudi i uništene su zgrade diljem grada, prema gradonačelniku Vadimu Bojčenku. Bojčenko je rekao da je do 27. ožujka pobjeglo 290.000 ljudi iz grada, ali i da je najmanje 160.000 zarobljeno bez struje, s malo hrane i drugih zaliha. Zašto je grad toliko važan?

Strateška lokacija 

Mariupolj je najveći ukrajinski grad na Azovskom moru koje je povezano s Crnim morem uskim Kerčkim tjesnacem. 

Grad je dobio ime po Mariji Feodorovnoj, ženi ruskog cara Aleksandra III., a nalazi se oko 70 kilometara od granice s Rusijom.

Udaljen je tek nekoliko kilometara od teritorija istočne Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih vladinih snaga od 2014. godine.

Zauzimanje Mariupolja moglo bi Rusiji omogućiti stvaranje kopnenog mosta između dviju separatističkih, samoproglašenih narodnih republika u Donbasu i regije Krim koju je Rusija zauzela i anektirala 2014.

Zauzimanjem Mariupolja Rusija bi mogla kontrolirati ukrajinsku obalu na Azovskom moru i odsjeći Ukrajinu od Crnog mora. Ruske snage već su zauzele crnomorsku luku Herson, udaljenu 380 kilometara od Mariupolja. Rusija kontrolira i crnomorske luke na Krimu. 

Gubitak Mariupolja i uspostava kopnenog koridora omogućili bi ruskim snagama da opkole ukrajinske vojnike koji su prije rata bili stacionirani na liniji dodira s teritorijem pod kontrolom separatista. Time bi se oslobodili ruski vojnici koji su ondje zapeli i mogli bi krenuti na nove dužnosti - nove frontove. 

Ekonomska uloga 

Mariupolj je važan za ukrajinsko gospodarstvo jer se luka koristi za izvoz željeza, čelika, žitarica i teških strojeva, što je značajan izvor prihoda za ukrajinsku vladu. Mariupolj je bio glavna luka za izvoz ugljena u sovjetska vremena, od 1948. do 1989. zvao se Ždanov po komunističkom vođi koji je ondje rođen.

Visoki dužnosnik u industriji rekao je 21. ožujka da se Ukrajina suočava s mogućim gubitkom šest milijardi dolara prihoda od žitarica zbog ruske blokade luka uključujući Mariupolj. Egipat, Turska i Jemen su među zemljama koje se oslanjaju na uvoz ukrajinske pšenice. Rat doprinosi globalnoj nestašici hrane. 

U Mariupolju se nalazi željezara i čeličana Illich, drugo najveće metalurško poduzeće u Ukrajini te željezara i čeličana Azovstal, jedna od najvećih tvrtki za valjanje čelika u zemlji. Mariupolj ima veće pristanište od ostalih ukrajinskih luka u regiji. Kad bi je Rusi kontrolirali, mogli bi brže i lakše otpremati opremu, robu i ljude između Rusije, Donbasa i Krima.

David i Golijat

Mariupolj je postao simbol ukrajinskog otpora s vođama koji nadjačane branitelje smatraju herojima koji se bore u neravnomjernoj bitci sličnoj biblijskoj borbi između Davida i Golijata. Neki strani i ukrajinski čelnici usporedili su razaranja u Mariupolju s ruskim napadima na sirijski grad Alep te grad Grozni u nemirnoj ruskoj regiji Čečeniji.

Ako Rusija osvoji Mariupolj, to bi bio najveći ukrajinski grad koji je pao. Gubitak tog grada vjerojatno bi bio težak psihološki udarac koji bi narušio ukrajinski moral. S druge strane, to bi moglo podići raspoloženje u Rusiji, a predsjednik Vladimir Putin bi ga smatrao važnom pobjedom u ratu.

Rusija je ocrnila bataljun Azov, krajnje desničarsku postrojbu koja je dio ukrajinske Nacionalne garde i pomaže u obrani Mariupolja. Jedan od ciljeva Putinove "specijalne operacije" je "denacifikacija" Ukrajine. Zapadni lideri tvrde da je to bio neutemeljen i neopravdan izgovor za rat, ali bi Putin vjerojatno smatrao prekretnicom poraz bojne Azov ili zarobljavanje njezinih boraca.

Rusi dvostruko optimističniji nakon invazije na Ukrajinu

Dvostruko više Rusa je optimistično što se tiče budućnosti sada, mjesec dana otkako je počela vojna intervencija u Ukrajini, u usporedbi s podacima s kraja prosinca, prema anketi objavljenoj u srijedu.

U anketi u kojoj je sudjelovalo 1500 osoba, a koju je provela agencija FOM 20. ožujka za Kremlj, 49 posto osoba je reklo da očekuje da se život u Rusiji poboljša u tri do pet godina, prema 25 posto od prosinca prošle godine.

Četiri tjedna od vojne operacije u kojoj su živote izgubile tisuće ruskih i ukrajinskih vojnika i ukrajinskih civila, oko 13 posto očekuje da će se život pogoršati u tri do pet godina, prema 25 posto u prosincu, prema FOM-u.

Kad su upitani o životu konkretno u svojim obiteljima, 48 posto ih je reklo da očekuje poboljšanje, prema 36 posto otprije tri mjeseca.

Međutim, nisu svi Rusi optimistični.

Aleksandar Sergejev, predsjednik Ruske akademije znanosti, govorio je o velikom odljevu mozgova pod zapadnim sankcijama - koje su nametnute 2014. godine kad je Rusija anektirala Krim od Ukrajine i koje su značajno pooštrene od veljače.

"Teško je doći do podataka o gubicima, vjerujem da su veliki", rekao je na konferenciji za medije, a prenijela je novinska agencija Interfax. "Natjecati se za znanost s cijelim svijetom je teško; moramo osloboditi znanstvenu inicijativu, kreativnost, dati im mogućnost da lagano rade u Rusiji", dodao je.

Obični Rusi imaju malo pristupa nezavisnim medijima u svojoj zemlji, dok su svi značajni ruski mediji koji se razilaze s vladinom politikom ugašeni u proteklih nekoliko godina.

Otkad je Rusija poslala vojsku u Ukrajinu 24. veljače, rekavši da želi poništiti vojne kapacitete susjedne zemlje i iskorijeniti opasne nacionaliste, pristupi nekolicini zapadnih medija i društvenih platformi su također onemogućeni.

Zbog posljednjih sankcija mnoge zapadne tvrtke prestale su trgovati s Rusijom, zbog čega je došlo do porasta cijena, manjka proizvoda i njihovog gomilanja, problema sa sustavima plaćanja i zabrane letova u zapadne zemlje.