Europski parlament zatražio sankcije protiv Kazahstana, oglasila se i Zovko

Na plenarnoj sjednici u četvrtak zastupnici su s 589 glasova za, 35 protiv i 47 suzdržanih usvojili rezoluciju o stanju u Kazahstanu. 

U Kazahstanu su početkom siječnja buknuli neredi, nakon što je mirni prosvjed zbog rasta cijene plina prerastao u oružani sukob. Domaće snage sigurnosti pucale su na prosvjednike i ubile stotine ljudi. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev pozvao potom rusku vojsku da pomogne ugušiti pobunu. 

Europska povjerenica Stella Kyriakides navela je podatak od 225 ubijenih, uključujući 19 policajaca, 5000 ranjenih i 10000 uhićenih od početka prosvjeda. 

“Razlikujemo mirne prosvjede 2. siječnja i nasilje koje se naknadno proširilo zemljom zbog kojeg je vlast proglasila izvanredno stanje i pozvala Rusiju u pomoć”. 

Pozvali smo kazahstansku vladu da izvrši nezavisnu istragu događaja, istragu o kršenju ljudskih prava", kazala je. Dodala je kako se mirni prosvjedi ne smiju tretirati kao teroristički, te da se na njih mora osigurati pravo. 

Andrius Kubilius iz EPP-a tvrdi da je broj mrtvih i uhićenih mnogo veći od službenih i istaknuo da tu tragediju treba istražiti. 

“Događaji u Kazahstanu, te događaji u Bjelorusiji 2020. govore o tome da je narod sit korupcije i autoritarnog sustava, te da traži promjene”.

Kubilius smatra da Kremlj postaje geopolitički slabiji u regiji, te da je jedini način da zadrži utjecaj da bude policajac protiv demokratskih razvoja.

“Autoritarni režimi uz pomoć Kremlja vrše pritisak na narod, ubijaju nevine te uništavaju oporbu”, izjavio je.

Nacho Sancez Amor (S&D) kazao je da se rezolucijom narodu Kazahstana šalje poruka o solidarnosti. 

“Osuđujemo nasilje koje vrše vlasti za gušenje oporbe i prosvjeda. Vrijeme je da se u Kazahstanu provedu reforme koje će dovesti do demokratskih promjena”, kazao je. 

Haidi Kutala iz Kluba zelenih traži međunarodnu istragu. "Treba ustanoviti tko je prouzročio nasilje, te počinitelja treba kazniti", rekla je i dodala da autokratima koji se drže moći svim silama treba zaplijeniti imovinu i pobrinuti se da se suoče s pravdom. 

Roža Thun und Hohenstein iz kluba Renew Europe zatražila je sankcije protiv počinitelja zločina.

Ruska vojska povukla se iz Kazahstana 19. siječnja pošto se situacija smirila. 

Tomislav Sokol iz EPP-a kazao je da je Kazahstan dosad bio najstabilnija, najveća i najbogatija zemlja u središnjoj Aziji. “Rusija i dalje smatra Kazahstan svojim dvorištem. Moramo biti svjesni njezine snage”.

Socijaldemokrat Tonino Picula (SDP) Hini je rekao da Europska unija već godinama se povlači pred mogućnošću da bude posrednik u kriznim žarištima na istoku Unije.

“Ruski predsjednik Putin želi izbjeći EU i direktno razgovara s NATO-om, što govori o percepciji EU u Moskvi. Ruske trupe ušle su u Kazahstan na poziv predsjednika Tokajeva na temelju potpisanog sporazuma o kolektivnoj sigurnosti CSTO. Tu za EU nije bilo mjesta, osim što može politički upozoravati na kršenje ljudskih prava.”

Koordinatorica za hitne rezolucije, pučanka Željana Zovko (HDZ) kazala je da situacija u Kazahstanu još nije u potpunosti jasna, "ali pozivamo na poštivanje ljudskih prava. Ne smije se kažnjavati ljude na način koji nije propisan konvencijama.”

Suprotna je mišljenja bio Maximilian Krah iz krajnje desnog ID-a koji je opravdao nasilje. 

Izjavio je da su prosvjednici bili naoružani, te da je kod takvog oružanog ustanka prirodno da policija i vojska reagiraju oružjem.

“Ruska vojska nije došla u zemlju, ona je samo čuvala određene instalacije. Opet vidimo udaranje po Rusiji, a kazahstanska vlada napravila je što bi i druge vlade napravile” kazao je. Kazahstan se mjesecima trudi sa svih strana očuvati svoj suverenitet i povezati se s Europom, a sankcije bi to mogle ugroziti.