TRAŽE STRUČNI PREGLED

Europarlamentarci oštri spram Bjelorusije; u pogon djelomice puštena nuklearka Ostrovec unatoč neriješenim sigurnosnim pitanjima

Autor

bkk/h

Bjeloruska nuklearne elektrane Ostrovec, na samoj granici Europske unije, nije prihvatljiva i predstavlja sigurnosnu prijetnju, složili su se eurozastupnici na raspravi održanoj u četvrtak i zatražili da EU izvrši pritisak na Minsk kako bi se ispunili svi sigurnosni zahtjevi.

11.02.2021. u 20:18
Ispiši članak

Postrojenje je smješteno svega 40 kilometara od glavnog grada Litve Vilniusa, a 3. studenog prošle godine dijelom je počelo s radom unatoč neriješenim sigurnosnim problemima i bez potpunog provođenja preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Bjelorusku centralu izgradila je ruska nuklearna korporacija Rosatom.

Zastupnici u Europskom parlamentu solidarizirali su se s Litvom koja tvrdi kako elektrana ne udovoljava sigurnosne norme pa su od Europske komisije zatražili zauzimanje čvrstog stava glede ove "prijetnje nacionalnoj sigurnosti", kako je nuklearku nazvao Andrius Kubilius ispred Europske pučke stranke (EPP).

Europski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju kojom traži stručni pregled elektrane Ostrovec te da Europska komisija ustraje na provedbi svih sigurnosnih preporuka. Također se predlaže da EU obustavi trgovinu električnom energijom s Bjelorusom kako bi se osiguralo da energija proizvedena u ovoj nuklearnoj elektrani ne ulazi na tržište EU-a.

Litavski zastupnik Kubilius je u raspravi u četvrtak zatražio da EU Bjerusiji učini projekt neisplativim. "Biste li voljeli da Aleksandar Lukašenko gradi nuklearnu elektranu nekoliko kilometara od vašeg doma? Svi dobro znamo tko je Lukašenko i kako funkcionira njegov režim pa se trebamo svim silama boriti protiv ovog projekta. Trebamo zabraniti uvoz električne energije iz ovog postrojenja, što će cijeli projekt učiniti ekonomski neisplativim", oštar je bio Kubilius.

Socijaldemokrat Juozas Olekas naglasio je kako su sigurnosne preporuke donesene još 2018. godine pa je bilo dovoljno vremena za njihovu provedbu. "Ovakva elektrana nam je prijetnja", zaključio je Olekas.

Robert Biedron, također socijaldemokrat, cijelu je situaciju opisao kao udar Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenke na sigurnost EU-a tvrdeći kako je elektrana dokaz "hibridnog priključenja Bjelorusije Rusiji".

Kako Europska komisija nije imala sluha za "vapaj" iz Litve, upitao je Bronis Rope u ime Kluba zastupnika Zelenih. "Dužnost Komisije je da zaustavi rad elektrane dok se ne provedu preporuke jer bi, ako se nastavi ovakav rad, ova elektrana mogla postati novi Černobil", izravan je bio Rope kojemu se pridružio i Georg Mayer kao predstavnik zastupnika bloka Identitet i demokracija.

"Tek će u svibnju ove godine prestati radijacija koja dolazi iz Černobila, a mi ponovno gubimo kontrolu nad nuklearnom energijom. Reaktori su uvijek bili rizik. Jasan je primjer reaktora Krško koji može u opasnost dovesti Sloveniju, Austriju i Hrvatsku. Moramo misliti na svoju budućnost!", snažno je reagirao Mayer.

Povjerenica Europske komisije, Kadri Simson objasnila je kako su misije EU-a u Bjelorusiji već bile, a kako će još jedna ondje ići u trećem tromjesečju ove godine.

"Jamčim vam da će Komisija uložiti napore kako bi se zadovoljili svi sigurnosni aspekti i preporuke i kako će rješavati sve zabrinutosti zastupnika jer smo zabrinuti kao i vi. Uložit ćemo svaki mogući napor kako bismo surađivali s Bjelorusijom oko ovog pitanja", rekla je Simson.

Bjelorusija je izgradnju elektrane Ostrovec počela 2013. a u puni pogon bi trebala biti puštena ove godine. Ulaganje je vrijedno 11 milijarda dolara, a Minsk je za realizaciju projekta dobio deset milijardi dolara kredita iz Rusije. 

Ruski Rosatom insistira da su njeni reaktori sigurni, i tvrdi da su otporni na prirodne katastrofe i opremljeni uređajima za ograničenje radioaktivnih tvari u slučaju nesreća.

Četvrtina teritorija Bjelorusije bila je ozračena eksplozijom 1986. reaktora sovjetske centrale Černobil u današnjoj Ukrajini.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.