Žene na radnom mjestu diskriminirane i s manjom plaćom; evo što predlaže EU

Žene u Europskoj uniji imaju 13 posto manju plaću od muškaraca te je potrebno poslodavce obvezati da transparentno iznose podatke o primanjima i olakšaju usporedbu plaća, a oštećenima olakšati pokretanje sudskih postupaka, slažu se institucije Europske unije no i razilaze u pitanju koje tvrtke predložene mjere trebaju obuhvatiti.

Europski parlament je u utorak, zatraživši da mjere obuhvate i manja poduzeća, s 403 glasa za, 166 protiv i 58 suzdržanih odlučio krenuti u pregovore s Vijećem EU-a o prijedlogu Direktive o transparentnosti plaća koji je iznijela Komisija.

Eurozastupnici traže da obveza informiranja o plaćama obuhvati i tvrtke iz EU-a s najmanje 50 zaposlenih, umjesto 250 koliko je predložila Komisija.

Radnici i njihovi predstavnici trebaju imati pravo na jasne i potpune informacije o pojedinačnim i prosječnim razinama plaća raščlanjenim po spolu, predviđa Direktiva EU-a.,

Države članice trebale bi osigurati procjenu primanja ukoliko su ustanovi da je razlika u spolovima za isti rad veća od 2,5 posto, predlaže Europski parlament. Komisija je, za pokretanje takvog postupka, predložila razliku od pet posto. 

Zastupnici su podržali prijedlog Komisije da će teret dokazivanja ravnopravnog plaćanja biti na poslodavcu te predložili zabranu platne tajne u ugovorima.

Komisija bi trebala stvoriti i posebnu službenu oznaku za poslodavce kod kojih nema rodnih razlika u plaćama, predlažu zastupnici.  

Zastupnica Zelenih u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja Kira Marie Peter-Hansen smatra da se Direktivom poduzima važan korak prema ravnopravnosti spolova. "To nije samo snažan signal u kojem se navodi da više nećemo prihvaćati rodnu diskriminaciju u plaćama, već i alat koji pomaže državama članicama i poslodavcima u eliminaciji rodne razlike u plaćama općenito", kazala je.

13 posto manja plaća

Žene na radnom mjestu doživljavaju diskriminaciju, manje su plaćene u usporedbi s kolegama jednakih kvalifikacija koji rade isti posao ili su degradirane nakon povratka s porodiljnog dopusta. Jaz u primanjima povećava se sukladno rastu obiteljskih obveza.

Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, nesrazmjer vremenom raste pa su žene u starosti izožene većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Predložena Direktiva EU-a se usredotočuje na dva ključna aspekta jednakih plaća - navedene mjere za osiguravanje transparentnosti plaća i bolji pristup pravdi za žrtve diskriminacije u plaćanju.

U slučaju da radnik smatra kako načelo jednake plaće nije primijenjeno i predaje slučaj sudu, nacionalno zakonodavstvo treba obvezu dokazivanja o nediskriminaciji prebaciti na poslodavca.

Samira Rafaela, izvjestiteljica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova iz kluba liberala, naglasila je da je Europski parlament pokušao postići "pravi balans između osiguravanja prava na informacije zaposlenicima i opterećenja tvrtki".

Po izvješću Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, žene u EU imaju 13 posto manju plaću i 29 posto manju mirovinu od muškaraca.

U Hrvatskoj razlika u plaći iznosi 10 posto, a najveći jaz zabilježen je u Estoniji (23 posto) dok je najmanji u Rumunjskoj (tri posto).

Ovim tempom, upozorili su zastupnici, za postizanje rodne jednakosti trebat će još šest ili sedam desetljeća, možda i više.

Tjedno više radnih sati

Iako u Uniji veći broj žena u odnosu na muškarce ima više obrazovanje, manje su zastupljene na tržištu rada. Skoro 30 posto ih radi skraćeno i češće napuštaju posao kako bi brinule o obitelji.

Kada se u obzir uzme neplaćeni i plaćeni posao, žene tjedno rade više sati od muškaraca. Rješavanje problema rodne ravnopravnosti dodatno je usporila pandemija.

Važan razlog razlike u plaćama među spolovima velika je zastupljenost žena u relativno loše plaćenim i podzastupljenost u dobro plaćenim sektorima.

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2017. godine, 90 posto Europljana smatra neprihvatljivim da su za isti rad ili rad jednake vrijednosti žene plaćene manje od muškaraca.

Radnici se slažu s transparentnošću plaća - više od dvije trećine ih je reklo da se zalaže za objavu prosječnih plaća prema vrsti posla i spolu u njihovoj tvrtki.  

Ravnopravnost spolova važno je pitanje EP-a koji je sada spreman ući u pregovore jer je Vijeće već usvojilo svoje stajalište.