ZAVRŠENO GLASANJE Europski parlament podržao spornu direktivu o autorskim pravima na Internetu

Zastupnici su, nakon dvije i pol godine pregovora, kontroverznu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a podržali s 348 glasova 'za', 274 'protiv' i 36 suzdržanih u posljednjoj prilici je da usvoje prije izbora za Europski parlament.  

Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. Očekivano, obje strane se optužuju za zastupanje financijskih interesa.

Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas. 

Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, europskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti. 

"Danas većina zarade ide američkim internetskim divovima. Ulozi su visoki za medije, umjetnike, demokraciju i kulturu", poručilo je prošli tjedan 267 predstavnika europskih medija, prenosi agencija France Presse. 

U subotu su se diljem Europe održali prosvjedi na poziv skupine "Spasimo internet" koja mjesecima poziva na obranu "slobodne razmjene mišljenja na internetu". 

U Njemačkoj, centru otpora protiv novog zakona, na ulice gradova izašlo je nekoliko desetaka tisuća ljudi. 

Njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije u četvrtak su bile nedostupne 24 sata u znak prosvjeda. 

Sporni članci

Rezolucija, čiji je izvjestitelj Axel Voss iz Europske pučke stranke stavljen pod policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, kako doznajemo iz te političke grupacije, prošla je intenzivne promjene otkako ju je Europska komisija predstavila u rujnu 2016. 

Europski parlament ju je prvi put odbacio u srpnju 2018. godine, a zatim ju je prihvatio s izmjenama u rujnu 2018. godine.

Dogovor o konačnoj verziji teksta postignut je između Parlamenta i Vijeća u veljači, a Odbor za pravna pitanja je 26. veljače podržao kompromis o kojemu se glasovalo u utorak.

Protivnici zakona najviše kritiziraju njegova dva članka. Najsporniji je članak 13., čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput skladatelja, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra koje koriste njihova djela.

Od sada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravom. 

Najjednostavniji način za filtriranje sadržaja je upotreba automatskih algoritamskih filtera, pa pobornici slobode interneta smatraju da će se time otvoriti vrata vidu cenzure. 

Kritičari tvrde kako takvi "roboti" zaduženi za razvrstavanje sadržaja također neće biti sposobni prepoznavati parodiju i karikature te da će bez razloga blokirati niz objava poput popularnih memova. 

U konačnom tekstu direktive, prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni i djeljivi na internetskim platformama.

"Ako se fizička osoba na digitalan, nekomercijalan i razmjeran način koristi kratkim izvadcima ili kratkim doslovnim navođenjem iz djela ili drugog sadržaja u stvaranju novog djela koji zatim učita, u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije ili pastiša, države članice mogu predvidjeti iznimku ili ograničenje prava iz članaka 2. i 3. Direktive“, stoji u izmijenjenom tekstu, iako njegovi protivnici upozoravaju da će usprkos ovoj promjeni velikim platformama biti lakše blokirati sadržaj iz predostrožnosti nego riskirati moguće kazne. 

U tekstu se također navodi da će automatski biti izuzet prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao u slučaju Wikipedije.

"Definicija pružatelja usluga razmjene internetskog sadržaja u skladu s ovom Direktivom ne obuhvaća pružatelje usluga koji djeluju u nekomercijalne svrhe npr. za potrebe internetske enciklopedije, te pružatelje internetskih usluga u kojima je sadržaj učitan uz odobrenje svih nositelja prava“.

Istodobno, u pokušaju poticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikro platforme iz direktive koja takva poduzeća definira kao ona koja imaju manje od 10 zaposlenika  i čiji je godišnji prihod manji od 2 milijuna eura, a javnosti su dostupne manje od 3 godine .

Tekst sadrži i odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima bez nepravednog ometanja slobode izražavanja na internetu.

"Prava izdavača informativnih publikacija trebaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje prava pojedinaca na reprodukciju, komunikaciju ili objavljivanje poveznica ili izvadaka iz informativnih publikacija za privatnu uporabu i u neprofitne, nekomercijalne svrhe“.

Time bi dijeljenje poveznica s člancima, s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis,  trebalo ostati slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.

Internetske platforme također će morati uspostaviti brze sustave za ispravak putem kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.

Drugi sporni dio Direktive je članak 11. koji zagovara stvaranje takozvanog "susjednog autorskog prava" za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihovog sadržaja koje generira zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput Facebooka. 

Njemačka zastupnica Julia Reda, jedina predstavnica pirata u Europskom parlamentu, upozorava kako će se time za "pojedine riječi ili kratke isječke" medijskog sadržaja trebati dozvola, dodajući kako će to ovisiti i o budućoj interpretaciji sudova o tome što znači "kratko". Dotad, smatra zastupnica, sloboda postavljanja hiperlinkova bit će pravno nejasno. 

Zagovornici članka tvrde kako će se njime autori originalnog sadržaja na kojem se temelje njegove reprodukcije na drugim platformama biti za to pravednije plaćeni.

Istraživanja Komisije su 2016. pokazala da 57 posto korisnika interneta pristupa novinskim člancima putem društvenih mreža, servisa za prikupljanje informacija ili tražilica, od čega njih 47 posto pročita sažetke koje su pripremila ta web-mjesta, a da na njih ni ne klikne.