ZAROBLJENI ISLAMISTI UPOZORAVAJU 'Europu čeka novi val terorističkih napada'

Veliki teroristički napadi Islamske države po europskim gradovima krenuli su nakon napada na redakciju Charlie Hebdoa početkom 2015. godine. Nakon tog napada dogodio se niz serijskih napada poput onih u Parizu, Bruxellesu, Nici, Berlinu itd.

Međutim, od ljeta 2017. godine i pokolja na barcelonskoj žili kucavici La Rambli, veći teroristički napadi bili su uspješno spriječeni sve do prosinca 2018. godine, kada je terorist ubio troje i teško ranio dvanaestero ljudi tijekom božićnog sajma u Strasbourgu za vrijeme trajanja plenarne sjednice u Europskom parlamentu.

Sigurnosni stručnjaci smatraju da je prerano da bi se proglasila pobjeda nad terorizmom jer opasnost još postoji. Stručnjaci upozoravaju i kako se opasnost od terorističkih napada ne procjenjuje prema broju onih 'uspješno' izvedenih, nego prema informacijama koje posjeduju kontraobavještajne i protuterorističke državne službe, koje nisu javno dostupne iz sigurnosnih razloga.

Tijekom 2018. godine, u Europi je bilo 12 dokumentiranih pokušaja terorističkih napada, od kojih je samo šest, i to onih manjih, bilo uspješno izvedeno. Iako je riječ o dvostruko manjem broju planiranih napada, sigurnosni stručnjaci EU smatraju da bi moglo doći do porasta.

"Europu čeka novi val napada džihadističkih terorista koji simpatiziraju tzv. Islamističku državu", rekao je  glavni tajnik Interpola Juergen Stock, prenosi Euractiv.

Prošloga je tjedna Međunarodni centar za istraživanje nasilnog ekstremizma intervjuirao 18 pripadnika islamističke skupine koji se nalaze u zatočeništvu kurdskih civilnih postrojbi u Siriji. Od njih su prikupili informacije kako najveća opasnost Europi prijeti iznutra. Tako islamisti tvrde kako su najveća opasnost sigurnosti lokalni građani, odnosi europski državljani koji su postali radikalizirani.

Teroristi se uglavnom radikaliziraju tijekom služenja zatvorske kazne za manja kaznena djela. Većinu europskih terorističkih napada iznijeli su pojedinci koji su odslužili zatvorsku kaznu. Glavni razlog zašto se sitni kriminalci radikaliziraju jer često traže utjehu u prakticiranju religije, što ih čini ranjivima na utjecaj džihadističkih ekstremista koji vrebaju pružajući im 'ruku prijateljstva i razumijevanja'. Nedugo nakon što zadobiju njihovo povjerenje, islamisti počinju širiti svoju ideologiju, zalažući se za 'više ciljeve' religije.

Zarobljeni islamisti također tvrde da potencijalni teroristi žive svoje živote noseći masku 24 sata davno: "Kalifat ih je posebno odabrao za taj zadatak, upravo zato što nalikuju na normalne članove društva Zapada koji imaju svoje domove, obitelji i radna mjesta. Istrenirali smo mnogo ljudi i poslali ih natrag u Europu".

"Čuo sam da se spremaju poslati poseban val terorista u Europu. Slali su atletski građene mladiće za koje nitko nikada ne bi posumnjao da su džihadisti", dodao je također jedan od zarobljenih islamista pripadnicima europskih sigurnosnih službi.