Zakočen rast proizvođačkih cijena u industriji Europske Unije

U EU u cjelini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenome su porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su poskočile jedan posto, najsnažnije od početka 2011. godine, u skladu s podacima Eurostata, objavljenima početkom prosinca. 

Rast cijena za ukupnu industriju u studenome se pripisuje rastu cijena intermedijarnih dobara za 0,4 posto i 0,2-postotnom rastu u energetskom i sektoru netrajnih potrošačkih roba, dok su cijene kapitalnih roba stagnirale a trajnih potrošačkih roba skliznule za  0,1 posto.

Ako se izuzmu energenti, proizvođačke su cijene za ukupnu industriju EU-a u studenome porasle također 0,3 posto na mjesečnoj razini. 

Najizrazitiji rast cijena zabilježen je u Belgiji i Irskoj, za 1,4 posto, a slijede Estonija i Poljska, s rastom od 1,2 odnosno 1,1 posto.

Hrvatska je prednjačila padom proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini, u visini 1,3 posto, a nakon 1,1 postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Slijede Grčka i Velika Britanija s padom cijena od po 0,7 posto.

Eurozona je u studenome, kao i EU u cjelini, zabilježila također 0,3-postotni rast proizvođačkih cijena. Njihov je rast također sporiji u usporedbi s prethodnim mjesecom kada je iznosio 0,8 posto i bio je najsnažniji od kolovoza 2012. godine, u skladu s objavljenim podacima Eurostata početkom prosinca.

Za takav je rast bio najzaslužniji energetski sektor, s rastom od 0,7 posto. Slijede intermedijarna dobra s rastom cijena od 0,5 posto, te netrajne potrošačke robe, s rastom od 0,1 posto. Cijene kapitalnih roba su stagnirale dok su one trajnih potrošačkih roba skliznule za 0,1 posto.

Ako se izuzme energetski sektor, cijene u ukupnoj industriji eurozone porasle su 0,2 posto.

Energenti predvodili rast cijena u EU na godišnjoj razini

Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na razini EU-a u studenome porasle za 0,7 posto, nakon blagog 0,2-postotnog rasta u listopadu, u skladu s podacima Eurostata objavljenog početkom prosinca. 

Rast cijena pripisuje se ponajprije energetskom sektoru u kojem je njegov tempo u studenom bio više nego dvostruko snažniji nego u listopadu i iznosio je 1,5 posto. Slijede sektori kapitalnih, trajnih i netrajnih potrošačkih roba, s rastom cijena od po 0,9 posto, te intermedijarnih roba, s 0,3-postotnim rastom cijena. 

Cijene u ukupnoj industriji, ako se izuzme energetski sektor, također su porasle 0,7 posto.

Najizrazitiji rast među zemljama članicama imala je Velika Britanija, od 4,4 posto, a slijede Belgija i Švedska, s rastom cijena od 4,1 odnosno 3,2 posto. 

Hrvatska je u studenom zabilježila pad cijena na godišnjoj razini od 2,7 posto, nakon 2-postotnog u mjesecu ranije. Time se svrstala uz bok Latviji i Slovačkoj, gdje su cijene smanjene za 2,6 posto. 

Izrazitiji pad cijena na godišnjoj je razini zabilježen samo u Luksemburgu, u visini 6,5 posto. 

Eurozona je pak na godišnjoj razini zabilježila rast cijena od mršavih 0,1 posto, nakon 0,4 postotnoga pada u prethodnom mjesecu, u skladu s prvotno objavljenim podacima Eurostata. Podršku rastu dali su sektori trajnih i netrajnih potrošačkih roba, s rastom cijena od 0,8 i 0,7 posto, te sektori kapitalnih i intermedijarnih roba, gdje su cijene porasle 0,5 odnosno 0,1 posto. 

U 19-članom gospodarstvu uteg cijenama i dalje je energetski sektor, unatoč dodatno ublaženom padu cijena. Na godišnjoj razini proizvođačke su cijene u tom sektoru smanjene za 0,5 posto, nakon 1,5-postotnog pada u mjesecu ranije. 

Ako se izuzmu energenti, proizvođačke su cijene u ukupnoj industriji eurozone uvećane za 0,4 posto.