Weidmann: Situacija u Europi ipak nije tako loša kako drugi misle

U nedjelju je Jens Weidmann, predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank, izjavio kako bi gospodarski rast u Njemačkoj iduće godine mogao biti veći nego što se očekivalo, a situacija u Europi i nije tako loša kako to drugi misle. 

U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung Weidmann, član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB), također je ponovio da se protivi ECB-ovom planu kupovine državnih obveznica. ECB pozorno prati kako će pad cijena nafte utjecati na inflaciju u eurozonu, koja je daleko ispod ciljanih 2 posto, te je spremna poduzeti mjere protiv klizanja regije u deflaciju. "Kako stvari sada stoje i ako cijene nafte ostanu niske, inflacija će biti manja nego što se očekivalo, no rast gospodarstva bit će veći", kazao je Weidmann.

Bundesbank je ovog mjeseca prepolovio svoju prognozu rasta za Njemačku za iduću godinu na 1,0 posto, a snizio je i prognozu rasta za 2014. s 1,9 na 1,4 posto. "Situacija u Europi nije tako loša kao što neki misle", dodao je Weidmann. Nakon što je u velikoj mjeri iscrpila svoja politička sredstva za poticanje gospodarstva, s obzirom da je snizila ključne kamatne stope na rekordno nisku razinu od 0,05 posto, ECB na kupovinu državnih obveznica, poznatu kao kvantitativno popuštanje, gleda kao na posljednje utočište za oživljavanje gospodarstva.

No, neki dužnosnici ECB-a su suzdržani. Weidmann je najglasniji protivnik takve mjere u 24-članom vijeću ECB-a, te se boji da bi središnja banka mogla završiti pomažući vlade u eurozoni koje ne poštuju fiskalna pravila i izgubiti iz vida svoj mandat za zadržavanje stabilnosti cijena. "(S niskim cijenama nafte) dan nam je poticajni program, pa zašto bismo tomu dodavali nove mjere monetarne politike", kazao je Weidmann, dodajući da pritisak financijskih tržišta ne bi trebao određivati poteze ECB-a po pitanju kupnje državnih obveznica.

Tijekom vikenda je objavljeno i da bi zbog niskih cijena nafte, koje su od lipnja pale za 45 posto, na najniže razine u pet i pol godina, rast njemačkog gospodarstva iduće godine mogao biti veći za 0,2 do 0,3 postotna boda. Vlada, inače, procjenjuje rast bruto domaćeg proizvoda u 2015. od 1,3 posto, dok u ovoj godini očekuje rast od 1,2 posto,. Der Spiegel piše da bi Njemačka, zbog pada cijena 'crnog zlata', iduće godine mogla izvoznicama nafte platiti oko 12 milijardi eura, ili oko 25 posto manje nego u 2014. godini.

Weidmannovom protivljenju uvođenja ECB-ovog programa kupnje državnih obveznica pridružili su se tijekom vikenda i drugi ugledni njemački dužnosnici, kao što su Christoph Scmidt, čelnik savjetničkog tima vlade, te ministar financija Wolfgang Schaeuble. "ECB je već uvela niz mjera za poticanje rasta, pa u ovom trenutku ne vidimo razloga za kupnju državnih obveznica. Ako zaprijeti deflacija, ECB može brzo odgovoriti kupnjom obveznica, ako to baš mora", kazao je Schmidt.

Istaknuo je i to da što je središnja banka aktivnija, to je veći rizik da će Francuska i Italija odgoditi nužne reforme. S time se slaže i Schaeuble. "Ne smije se dozvoliti da jeftin novac nagrize predanost pojedinih zemalja reformama. Nema alternative strukturnim reformama, ako želimo da se situacija ponovno poboljša", kazao je Schaeuble.

Njemačka je i dosad bila glavna protivnica ideji predsjednika ECB-a Marija Draghija da, po uzoru na američki Fed te japansku i britansku središnju banku, monetarne vlasti eurozone počnu kupovati državne obveznice. Čini se da će protivljenje iz Njemačke biti sve glasnije kako se bliži iduća sjednica čelnika ECB-a u drugom dijelu siječnja, kada bi se na dnevnom redu mogla naći ta ideja.