Vodi kandidat desnice, rezultat određuju glasovi poštom

Kandidat Zelenih Alexander Van der Bellen osvojio je 48,1 posto, pokazali su preliminarni službeni rezultati.

Posljednje projekcije, koje također ne uključuju glasove odsutnih, za koje se procjenjuje da ih ima 900.000 ili 14 posto, predviđaju obojici kandidata 50 posto, uz vodstvo Van der Bellena od 3.000 glasova, prenosi njemačka agencija dpa.

Ističući kako će se konačan rezultat drugog kruga predsjedničkih izbora u Austriji znati u ponedjeljak, agencija France Presse tome dodaje da glasovanje poštom obično ne ide u prilog FPO-u.

Austrijska televizija ORF, uzevši u obzir glasovanje poštom, objavila je da su dvojica kandidata potpuno izjednačeni.

Pobijedi li Hofer, koji je u prvome izbornom krugu osvojio najveći broj glasova, to će biti prvi predsjednik jedne ekstremno desne stranke u Europskoj uniji.

Nijedan od dvojice kandidata nije u nedjelju navečer riskirao objaviti pobjedu, pozvavši Austrijance, koje su izbori u velikoj mjeri podijelili, da se ujedine.

"Predsjednik, koji god bio, mora biti predsjednik svih Austrijanaca", kazao je Norbert Hofer, sadašnji potpredsjednik parlamenta, na javnoj televiziji. Drugi kandidat, Alexander Van der Bellen pozvao je sa svoje strane sve političke snage "da rade zajedno na najbolji mogući način".

Oko 6,4 milijuna birača pozvano je u nedjelju na izbore na kojima su trebali izabrati nasljednika dosadašnjem predsjedniku Hansu Fischeru, kojemu istječe drugi mandat.

Izlaznost birača, koja se procjenjuje na više od 70 posto, veća je nego li je bila u prvom izbornom krugu 24. travnja, kada je Hofer dobio najveći broj glasova - 35 posto, dok je sveučilišni profesor i bivši vođa Zelenih van der Bellen bio drugi i dobio 21,3 posto.

U Austriji je predsjednička dužnost u velikoj mjeri simbolična, no predsjednik ipak ima neke važne ovlasti poput mogućnosti opoziva vlade, što kandidat desnice u svojim posljednjim obraćanjima nije isključio.

Sadašnju vladu u Austriji čine socijaldemokrati i narodnjaci, dvije velike stranke koje su godinama dominirale političkom scenom, a sada su postali izborni gubitnici.

Novi predsjednik, koji se bira na mandat od šest godina, stupit će na dužnost 8. srpnja.    

Tijesna predsjednička utrka, kako se ocjenjuje, odražava sve veću podjelu austrijskog društva između onih koji izražavaju dobrodošlicu desecima tisuća izbjeglica, koji stižu od prošle godine, i onih koji strahuju da će to ugroziti njihov životni standard. Ankete na izlasku s birališta pokazale su da su oni koji se osjećaju ekonomski sigurnijima glasovali su za bivšeg čelnika Zelenih, dok su oni koji očekuju pad životnog standarda glasovali za Hofera, prenosi agencija dpa. Procjenjuje se da je 86 posto radnika glasovalo za Hofera.

Oba su kandidata istaknula da 50 posto onih koji su poduprli Hofera ne znači da su to glasači ekstremne desnice, nego ljudi koji prosvjeduju protiv centrističke vlade koja, suočena s lošim ekonomskim predviđanjima, nema viziju.